U povodu najavljenog početka izgradnje Pelješkog mosta, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, uputio je pismo ministru mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegu Butkoviću u kojem ga obavještava o postojanju pravnih smetnji za izgradnju mosta.
Pismo je upućeno i na adrese predsjednika Evropske komisije Jean-Claudea Junckera, visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini, evropskog komesara za proširenje Johannesa Hahna, kao i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka te šefa Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka.
"Ukoliko Vaše ministarstvo, odnosno nadležni organi i tijela Republike Hrvatske nastave obavljati aktivnosti u pogledu izgradnje Pelješkog mosta unilateralno, sa žaljenjem Vas mora obavijestiti da će Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine biti prinuđeno, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenuti aktivnosti izlaska Bosne i Hercegovine iz Ugovora o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a prema odredbama čl. 22. stav (3) pomenutog ugovora, te će se pristupiti jednostranom proglašenju suverenih prava Bosne i Hercegovine prema Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, putem posebnog normativnog akta, a kako su to uradile sve bivše jugoslovenske zemlje koje izlaze na Jadransko more. Također u kasnijoj fazi nije isključeno i da se zaštita prava Bosne i Hercegovine na moru, premaKonvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, zatraži pred nadležnim pravosudnim instancama, u skladu sa relevantnim odredbama međunarodnog prava", naveo je Osmanović.
Inače, čl. 22. stav (3) Ugovora o državnoj granici sa RH nalaže da svaka strana ima pravo da izađe iz Ugovora te da poništenje stupa na snagu šest mjeseci nakon što jedna strana obavijesti drugu o tome.
Istakao je da je na nivou Međudržavne diplomatske komisije za identifikaciju, označavanje i održavanje državne granice između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske usuglašen je u junu 1999. godine prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Sastavni dio ovog prijedloga činila je mapa s 86 geodetskih karata u razmjeru 1:25000 na kojima je ucrtana, odnosno identificirana granična crta. Prijedlog Ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, zajedno s mapom grafičkih priloga, parafirali su ovlašteni predstavnici izaslanstava obiju država, a kao svjedoci ovaj su prijedlog parafirali i predstavnici Ureda visokog predstavnika (OHR-a) koji su pratili cjelokupan proces rada.
"Državna komisija za granicu Bosne i Hercegovine uputila je početkom jula 1999. godine navedeni ugovor u daljnju proceduru (davanje ratifikacije u Parlamentarnoj skupštini BiH), a obzirom da je u čl. 23. istog utvrđeno da taj ugovor stupa na snagu na dan primitka posljednje pisane obavijesti upućene diplomatskim putem kojom ugovorne strane obavještavaju jedna drugu da su ispunjeni uslovi predviđeni njihovim unutrašnjim zakonodavstvom za stupanje na snagu tog ugovora. Ugovor o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su na međudržavnoj razini 30.07.1999. godine predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović i predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman", ističe Osmanović.

Ostale vijestiArhiva