Nakon raspada Sovjetskog Saveza novoformirana Ruska Federacija morala je da misli o novoj strategiji finansiranja svoje budućnosti, ali i o vraćanju milijardi dolara koje je SSSR dugovao drugim zemljama.

Ministarstvo finansija Ruske Federacije objavilo je da su u avgustu vraćeni posljednji preostali vanjski dugovi koji su naslijeđeni od SSSR-a.

Ministarstvo je uplatilo 125,2 miliona dolara BiH za robu koju je SSSR uvozio iz Jugoslavije, a nije platio. Tako je stavljena tačka na veliki problem savremene Rusije.

U početku su obaveze vraćanja dugova bivšeg SSSR-a bile raspoređene na sve republike, ali su se sve one 1993. godine odrekle sovjetskih vanjskih aktiva u korist Rusije, a samim tim i oslobodile se obaveze da plaćaju sovjetske dugove.

Kada je krajem 20. i početkom 21. vijeka cijena nafte skočila, Moskva je postepeno počela da se izvlači iz dugova.

Sovjetski Savez je intenzivno pozajmljivao novac od drugih zemalja za kupovinu zapadne opreme i farmaceutskih proizvoda, te za svakodnevno popunjavanje budžeta, objašnjava direktor Centra za razvoj inovacionog biznisa i preduzetništva Aleksej Mihejev.

Ti dugovi su počeli da rastu tokom osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je cijena nafte pala i zemlja morala da podrži neefikasnu ekonomiju i ujedno pomaže drugim komunističkim režimima u cijelom svijetu.

Osim stranih kredita, ukupan dug je podrazumijevao i obveznice u nacionalnoj valuti, obveznice banke Vnješekonombank, kao i kredite dobijene od Londonskog kluba povjerilaca.

Sovjetski budžet nije bio dovoljno veliki da pokrije sve te dugove, tako da ih je poslije raspada zemlje naslijedila Rusija.

Najveći dio duga bila je suma od 47,6 milijardi dolara - to je bio dug partnerima iz Pariskog kluba povjerilaca /velike industrijski razvijene zemlje, uglavnom evropske države i SAD.

Kada je cijena nafte skočila, Moskva je uspjela da isplati taj dug do 2006. godine tako što je 38,7 milijardi dolara isplatila prije predviđenog roka i na taj način uštedjela 7,7 milijardi dolara, koje su kreditori pristali da otpišu ili zamijene za robu i usluge.

Rusija je, zatim, 2009. godine vratila ostatak duga u visini od milion dolara, što je dugovala Londonskom klubu povjerilaca, odnosno, uglavnom, komercijalnim bankama Zapadne Evrope, SAD i Japana.

Kada je riječ o drugim zemljama, dug je podmiren na osnovu bilateralnih sporazuma, ponekad ne gotovinom, već robom i uslugama, navodi "Ruska riječ".

Ostale vijestiArhiva