O pismu Dragana Čovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, koje je uputio zemljama članicama NATO-a, kazao je da je neprimjereno u kontektstu isticanja "islamskog radikalizma" kao najvećeg problema države.

"Bura govori da je pismo odaslano na neuobičajen način. Pored proceduralne strane, istaknuta je pogrešna materijalna činjenica. Islamski radikalizam nije najveća sigurnosna prijetnja. Nacionalizam je najveća i najtrajnija prijetnja. Nacionalizam je to bio devedesetih godina, izazvao je ratove, danas je politički nesavladan", istakao je Filandra.

"Ne umanjujući globalnu prijetnju terorizma, to potencirati u ovom trenutku - nije primjereno", dodao je.

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, iz reda bošnjačkog naroda je rekao da pismo nije usaglašeno, da je neutemeljeno i da mu je cilj unazaditi BiH.

"Ne bih komentirao njihov odnos ili neodnos. To je njihova stvar. Jasna je opredijeljenost Čovića prema EU integracijama, osobno sam od njega očekivao mnogo više na tom planu, mnogo iskreniji pristup. Naš put je trnovit, usporen, ali nemamo alternative. Siguran sam da će se zemlja pribiližavati u tom pravcu", naveo je.

Spomenuo je Filandra i Čovićevu izjavu o "zaustavljanju evropskog puta", kazavši: "Očito je da se ni gospodin Čović koji je političar od karijere nije snašao u situaciji, da ga je zateklo, da je imao neke druge percepcije. Palo je emocionalno raspoloženje koje ga je obuzelo. Izjave ne bih smatrao ozbiljnim, dugoročnim, nego emocionalnim šokom", kazao je u svjetlu svih izjava i komentara nakon presude Prliću i šestorci.

I reakcije hrvatske javnosti je ocijenio neprimjerenim, zbunjujućim.

"Mi koji ne pripadamo tom korpusu gledamo to sa čuđenjem. Reakcija je nepotrebna, jedno veliko političko nesnalaženje".

Završena je i dvodnevna posjeta Andreja Plenkovića BiH, tačnije Mostaru. Filandra je dolazak hrvatskog premijera ocijenom "čudnom".

"Posjeta je u svrhu njegove nacionalne, stranačke politike, jačanju pozicije. Nisam siguran da će posjeta doprinijeti pozitivnim rezultatima, kao što posjete njihovih predsjednika nisu ni do sada. Hrvatska državna politika nema izgrađenu državničku politiku prema BiH", izjavio je gost Teme jutra u Novom danu na N1.

Posjete vodstva Hrvatske BiH prave politički previd, ocijenio je Filandra.

"Kada je BiH u pitanju - samo se fokusiraju na Hrvate, a fokus treba da bude BiH. Preko izgradnje BiH moguća je zaštita svih - pa i Hrvata. Etniciziranje je vrlo pogrešno", dodao je dekan FPN-a.

Članovi Predsjedništva BiH danas, 6. decembra, će boratiti u zvaničnoj posjeti Srbiji. Filandra smatra da od posjete ne treba očekivati ništa novo, ali da je lijepo to što posjeta nije odgođena - zbog presuda Mladiću, Prliću i ostalima.

"To je najveći domet. Održao se kontinuitet posjeta, što se dešava pred blagdane i praznike, ima svečarsku dimenziju. O dometima - nisam siguran da se išta bitno može ostvariti".

Filandra je kazao da postoje zemlje koje kao BiH i Srbija imaju neriješeno pitanje granica, ali: "Pametni ljudi i dobri susjedi zbog par stotina kvadratnih metara i kilometara ne prave sebi probleme. Pitanje granice - politički nije bitno, međusobno povjerenje treba podići na viši nivo".

Filandra je konstatovao da je Srbija u posljednju deceniju - deceniju i pol doživjela transformaciju političkog imidža, učinjeno je mnogo da ta država postane bitan politički faktor na ovom dijelu Balkana, uz konstataciju: "Srbija diktira političke odnose".

Kazao je i to da BiH teško bez zvaničnog Beograda i Zagreba može napraviti pomake naprijed, jer su bh. Srbi i bh. Hrvati sastavni dijelovi tih nacija.

"Živimo u doba nacionalne dominacije, utjecaj zagrebačkih i beogradskih elita je izuzetno velik i teško je trajnije dogovore vršiti bez relacije sa Zagrebom i Beogradom. U toj relaciji - nešto se može napraviti", pojasnio je dekan FPN-a Filandra.

Za kraj, ocijenio je da je uspostava klime povjerenja zapravo odustajanje od maksimalističkih ciljeva, a nezavisna BiH traži konvergenciju interesa. Kazao je da je moguće ići naprijed - ali to je zadatak političkih elita.

Ostale vijestiArhiva