Prema njegovim riječima, ekonomski rast u BiH zavisi i od oporavka evrozone, kao glavnog trgovinskog partnera zemlje, ali i od trendova na globalnim tržištima.

"Neophodno je unaprijediti ambijent za jači priliv stranih investicija. Bez strukturalnih reformi koje će povećati ekonomski potencijal, a njegova iskorištenost rezultirati bržim rastom ekonomske aktivnosti, ne možemo očekivati bržu konvergenciju u životnom standardu ka nivou EU, ali i zemalja regiona", ističe Softić.

Iako konačni podaci za prošlu godinu neće biti dostupni još neko vrijeme, Softić navodi da su zabilježena pozitivna makroekonomska kretanja u odnosu na 2016.

Prema riječima guvernera Centralne banke, zvanični podaci za treći kvartal 2017. govore da je bruto domaći proizvod BiH veći za 2,9 odsto u odnosu na isti kvartal 2016. godine.

"Osim rasta deviznih rezervi, povećana je naplata prihoda od indirektnih poreza, povećan je i izvoz, procjenjuje se da su direktne strane investicije iznosile oko 700 miliona KM, a prema anketi o radnoj snazi, ostvaren je i pad stope nezaposlenosti", precizira Softić.

Kada je riječ o spoljnom dugu BiH i njegovom servisiranju u narednom periodu, Softić napominje da on za ovu godinu iznosi 1,039 milijardi KM, u 2019. godini 902.000.000 KM, dok je u 2020. BiH u obavezi da servisira 766.000.000 KM spoljnog duga.

Kada je riječ o aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, Softić podsjeća da su vlasti u BiH opredijeljene za nastavak aranžmana sa ovom finansijskom institucijom, te da je dogovoren sadržaj pisma namjere, koji bi trebalo da bude razmatran na jednoj od narednih sjednica Izvršnog odbora
MMF-a.

Centralna banka će i u ovoj godini nastaviti sa ispunjavanjem svog mandata u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH.

"Dosljednim sprovođenjem odabranog režima monetarne politike, ispunjavanjem naših ostalih obaveza koje proističu iz Zakona, te aktivnim učešćem u ostalim procesima, Banka je, u makroekonomskom kontekstu, snažan stabilizacioni faktor na cjelokupnom ekonomskom prostoru i doprinosi boljoj reputaciji BiH", navodi Softić.

Banka priprema značajnu modernizaciju platnih sistema, što bi trebalo da bude realizovano u ovoj godini.

Riječ je o uvođenju novog žirokliring sistema koji će koristiti SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima, format platnih poruka koji upotrebljava većina članica EU i sve članice eurozone.

"Time će domaćim bankama biti obezbijeđen način rada platnih sistema kao i u EU, te ćemo spremni dočekati integraciju u evropske platne sisteme, kada BiH postane kandidat za članstvo u EU", kaže Softić.

Ostale vijestiArhiva