U PyeongChangu od 12 sati počinje svečano otvaranje 23. zimskih olimpijskih igara na kojima će Bosna i Hercegovina imati četiri predstavnika. Gradić u Južnoj Koreji koji ima manje od 45 hiljada stanovnika i kojem je zbog anonimnosti dodano još jedno veliko slovo u imenu, danas postaje centar svijeta, kao i most za pomirenje.
Kada su Ujedinjene nacije 2014. godine zakazale sastanak u PyeongChangu, predstavnik Kenije je greškom otputovao u Pyongyang, glavni grad Sjeverne Koreje.
Stoga, nisu bez razloga, još 2000. godine u gradu koji će od 9. do 25. februara biti domaćin Zimskih olimpijskih igara donijeli odluku da se malo slovo "c" u imenu "Pyeongchang" pretvori u veliko slovo "C". Tako je Pyeongchang postao PyeongChang iako to mnogi nisu prihvatili u praksi, što je i rezultiralo greškom predstavnika Kenije.
Spada među najsiromašnije dijelove Južne Koreje, smješten blizu jedne od najzaštićenijih granica na svijetu
PyeongChang je grad koji ima blizu 43 hiljade stanovnika i nalazi se 80-ak kilometara od jedne od najzaštićenijih granica na svijetu, one koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju. Zbog netrpeljivosti između Sjeverne i Južne Koreje u pokrajini Gangwon, gdje se nalazi i PyeongChang, smještena je čak trećina južnokorejske vojske od 600 hiljada vojnika*.
U Južnoj Koreji je vojni rok obavezan, a Južnokorejci ga moraju započeti prije nego navrše 28 godina. Nogometaš Tottenhama Son Heung-min (25), primjerice, mogao bi imati problema u vezi s vojnim rokom, a već se mnogo govorilo o tome na britanskom otoku. Jedan od legendarnih nogometaša Južne Koreje Ji-sung Park, koji je nastupao za slavni Manchester United, zbog toga što je s reprezentacijom Južne Koreje 2002. godine izborio polufinale Svjetskog prvenstva nagrađen je dozvolom da ne odsluži vojni rok. Son je vojni rok mogao izbjeći da je u dresu reprezentacije osvojio neku od medalja na Olimpijskim igrama u Riju prije dvije godine ili da je osvojio zlato na Kupu Azije 2015. godine.
Kada navedenom dodate planinski krajolik koji, ukoliko putujete automobilom, dodatno produžuje putovanje ka glavnom gradu Južne Koreje Seulu, te činjenicu da je PyeongChang jedna od siromašnijih oblasti pokrajine Gangwon, onda nije teško zaključiti da se radi o sasvim neobičnom mjestu za dobijanje domaćinstva događaja kakav su zimske olimpijske igre.
Ipak, PyeongChang je pobijedio sve hendikepe pa je nakon propalih pokušaja da 2010. i 2014. godine organizuje ZOI, šansu dobio u ovoj godini.
Doduše, samo dobijanje domaćinstva za ovakav događaj nije otklonilo sve nedoumice. Nekoliko država je izrazilo zabrinutost zbog odnosa između Sjeverne i Južne Koreje, zemalja koje su u posljednje vrijeme na ivici sukoba, odnosno obnove rata koji je zaustavljen prije pola vijeka.
Kao odgovor na sve brige, Sjeverna i Južna Koreja su nakon skorih pregovora odlučile formirati zajednički ženski hokejaški tim te će paradirati pod istom zastavom na otvaranju igara.
Vojnici, policajci i stadion koji će biti rastavljen
Veliki napori se, dakle, ulažu kako bi sve proteklo u redu i miru pa će tako svoju ažurnost tokom ZOI imati priliku da demostrira pet hiljada južnokorejskih vojnika, kao i 13 hiljada policajaca ove zemlje.
Vježba za borbu protiv terorizma na Zimskim olimpijskim igrama.
U ove Zimske olimpijske igre uloženi su i pozamašni novčani iznosi. Procjenjuje se da će ukupni troškovi biti 13 milijardi američkih dolara, što je skoro dvostruko više od iznosa koji se predviđao 2011. godine kada je ovaj grad dobio domaćinstvo za ove igre. No, nije čudno da stvarni iznos "debelo" premaši predviđeni iznos, to je postala tradicija i na ljetnim i na zimskim olimpijskim igrama.
Poređenja radi, PyeongChang će potrošiti čak četiri puta manje nego je potrošio Sochi prije četiri godine (više od 51 milion američkih dolara), ali i otprilike jednako kao Rio de Janeiro prije dvije godine (20 miliona američkih dolara), a to nije pohvalno pošto su ljetne igre po prirodi skuplje od zimskih.
Ono što pogotovo nije pohvalno za PyeongChang jeste činjenica da će mnoga zdanja izgrađena samo za Olimpijske igre totalno izgubiti svoju funkciju. Preciznije rečeno, bit će rastavljena.
Najbolji primjer za to je Olimpijski stadion u PyeongChangu koji će, vjerovali ili ne, biti korišten samo četiri puta - na otvaranju i zatvaranju Zimskih olimpijskih igara, kao i na otvaranju i zatvaranju Zimskih paraolimpijskih igara koje će se održati u martu ove godine. A koštao je 109 miliona američkih dolara.
Skijaški centar u Jeongseonu će također biti "demoliran", a put do njegove izgradnje bio je krčenje šuma. Navodno su vlasti u Gangwonu od državnih organa Južne Koreje zatražile da im pomognu u ponovnoj izgradnji šuma, što bi koštalo 95 miliona američkih dolara.
Sve u cilju mira
Problem pred početak Zimskih olimpijskih igara stvorila je i epidemija norovirusa. Norovirus infekcije mogu uzrokovati bol u stomaku, mučninu i dijareju, a najefikasniji način za zaustavljanje širenja virusa su dobro pranje ruku i lična higijena. Zbog problema s norovirusom blizu 1.000 članova osiguranja je zamijenjeno vojnicima.
Soohorang (lijevo) i Bandabi su maskote 23. Zimskih olimpijskih igara.
Soohorang (lijevo) i Bandabi su maskote 23. Zimskih olimpijskih igara.
Nakon svih "minusa" koje sa sobom nosi održavanje Zimskih olimpijskih igara u hladnom PyeongChangu, logično je postaviti pitanje zašto se onda uopće održavaju u ovom gradu.
Odgovor je, a vjerovatno je potpuno tačan, da Južna Koreja održavanjem igara u PyeongChangu želi pokazati da ne postoje prepreke ka pomirenju sa Sjevernom Korejom i da ovaj grad, kao i regija Gangwon, nisu opasni. A ako bi se ostvario uspjeh u tom cilju, onda građenje i rušenje stadiona i skijaških staza nije nimalo besmisleno, jer mir nema cijenu.
Mir i jeste jedna od glavnih ideja ovih Olimpijsih igara čiji je slogan "Passion. Connected" (Strast. Povezan), a sačinjen je od slova P i C što su ujedno i dva velika slova u imenu grada PyeongChang. Slovo P (na engleskom) ima i razne varijacije kao što su "people" (ljudi), "peace" (mir) i "possibility" (mogućnost), ističu na zvaničnoj stranici Zimskih olimpijskih igara u PyeongChangu.
SAD dolaze s rekordnim brojem takmičara, Rusi ne dolaze pod svojom zastavom
Na Zimskim olimpijskim igrama u PyeongChangu, čije su maskote Soohorang and Bandabi, nastupit će takmičari iz Rusije, ali pod nazivom "Olimpijski sportisti iz Rusije". Bit će ih 168, a ukoliko bilo ko od njih osvoji medalju, ta medalja se neće brojati kao ruska i neće se pripojiti Rusiji na "vječnoj listi" koja broji medalje svih zemalja na svim olimpijskim igrama.
NHL je zabranio hokejašima da putuju na Zimske olimpijske igre u Južnu Koreju tako da će ovo biti prve zimske olimpijske igre nakon 24 godine na kojima je igračima NHL-a ponovo zabranjen nastup.
Ukupno će u PyeongChangu nastupiti 2.952 takmičara iz 92 zemlje (među zemljama se ne broji dio takmičara koji spada pod naziv "Olimpijski sportisti iz Rusije"), a najviše predstavnika, očekivano, imaju Sjedinjene Američke Države (242). Ovo će po broju zemalja učesnica biti rekordne olimpijske igre. Uz ovaj rekord, rekordan je i broj takmičara iz SAD-a, jer nikada ranije neka zemlja nije poslala toliki broj takmičara. Rekordan će biti i broj podijeljenih medalja (102) koje će biti podijeljene u 102 različite discipline iz 15 različitih sportova (biatlon, bob, skeleton, curling, hokej na ledu, sankanje, umjetničko klizanje, brzo klizanje i brzo klizanje na kratke staze, alpsko skijanje, skijaško trčanje, akrobatsko skijanje, nordijska kombinacija, skijaški skokovi i snowboard).
Boje BiH brane četiri takmičara, Muzaferija nosi zastavu
Olimpijski tim Bosne i Hercegovine na predstojećim Zimskim olimpijskim igrama u južnokorejskom PyeongChangu ima četiri člana, što je drugi najmanji broj bh. učesnika na ZOI.
Emir Lokmić (krajnje lijevo), Elvedina Muzaferija, Tanja Karišik i Mladen Plakalović.
Emir Lokmić (krajnje lijevo), Elvedina Muzaferija, Tanja Karišik i Mladen Plakalović.
Boje Bosne i Hercegovine u Južnoj Koreji u alpskom skijanju će braniti Elvedina Muzaferija koja će se takmičiti u svim disciplinama i Emir Lokmić u slalomu i veleslalomu te Mladen Plakalović i Tanja Karišik u skijaškom tračanju.
Zastavu BiH na ceremoniji svečanog otvaranja 23. zimskih olimpijskih igara u PyeongChangu nosit će alpska skijašica Elvedina Muzaferija, kao trenutno najbolje rangirana sportistkinja bh. olimpijskog tima.
Porazna je činjenica da smo najviše učesnika na ZOI imali 1994. godine u jeku agresije na našu zemlju.
Tada je u norveškom Lillehammeru nastupilo deset sportista iz BiH (Enis Bećirbegović, Arijana Boras, Zdravko Stojnić, Zoran Sokolović, Izet Haračić, Nizar Zaćiragić, Igor Boras, Nedžad Lomigora, Verona Marjanović i nositelj zastave Bekim Babić).
Karišik i Plakalović će se u PyeongChangu izjednačiti s Bećirbegovićem po broju nastupa na ZOI (tri puta), a s obzirom na to da se radi o mladim sportistima (oboje rođeni 1991. godine), vjerovatno će u Pekingu 2022. godine postati rekorderi kada je riječ o našoj zemlji.
Najbolji rezultat za našu zemlju na ZOI ostvario je Enis Bećirbegović koji je 1998. godine u Naganu zauzeo 21. mjesto u spustu.

Ostale vijestiArhiva