Politički analitičar Slaven Kovačević analizirao je dileme u vezi s usvajanjem zakona o izbornim jedinicama, poručivši da se usvajanje zakona ne može blokirati, već samo odgoditi.
U proteklo vrijeme javnost je mogla čuti određeni broj kvalifikacija u vezi s Prijedlogom zakona o izbornim jedinicama i broju mandata FBiH, kojim se izvjesno nastoji kreirati određena atmosfera za propagiranje partikularnih političkih ciljeva.
"Većina tih kvalifikacija naprosto nisu tačne, kao naprimjer da se ovo pitanje mora rješavati na državnom nivou, što nije tačno jer, naprimjer, bh. entitet Republika Srpska ima svoj zakon koji regulira broj izbornih jedinica i broj mandata koji dolaze iz njih i to Centralna izborna komisija primjenjuje. Iz tog pravnog akta jasno je da se entitetsko uređivanje broja izbornih jedinica i broja mandata ne mora rješavati na državnom nivou, iako naravno može i tako, ako postoji politička saglasnost. Suština je dakle da može, ali ne mora biti rješavano državnim izbornim zakonom", objašnjava Kovačević.
Nameće se pitanje zašto je to tako?
"Zato jer zakon o izbornim jedinicama i broju mandata FBiH nije izborni zakon, već je lex specialis propis koji rješava specifičnu sui generis materiju. Njime se uopće ne derogira država, niti odluka Ustavnog suda BiH u slučaju 'Ljubić' niti sam ustav, naprotiv, radi se o zakonom utvrđenoj obavezi i onaj ko takvu obavezu neće da ispuni, taj zapravo derogira državu i njene zakone kroz zloupotrebu instituta vitalnog nacionalnog interesa. Iskoristimo priliku i podsjetimo da je broj izbornih jedinica i broj mandata bio uređen Izbornim zakonom BiH i to članom 20.16 A, stav (2), a-j, ali kao dijelom Prijelaznih i završnih odredbi, što znači da je to bilo privremeno rješenje sve dok Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne postupi po članu 10.9 Izbornog zakona BiH i svojim zakonom ne uredi broj izbornih jedinica i raspodjelu mandata iz njih. Dakle, radilo se o privremenom rješenju. To jasno govori kako to ima veze s odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu 'Božo Ljubić' samo u toj mjeri da se stvorena praznina iz Prijelaznih i završnih odredbi Izbornog zakona BiH, nakon što je Ustavni sud BiH stavio van snage član 20.16A, stav (2), a-j, popuni donošenjem entitetskog propisa, onog entiteta koji to nije do sada uradio, a to je Federacija Bosne i Hercegovine. Takvo nešto je, potvrdila je i Venecijanska komisija, veoma značajan evropski pravni autoritet", kazao je Kovačević.
Isto tako, govori se i o mogućim blokadama donošenja Zakona o izbornim jedinicama FBiH u Domu naroda FBiH, na način da će se zatražiti da se ovaj propis razmatra po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Tada su moguća dva scenarija.
"Prvi od njih je da neko iz rukovodstva Doma naroda FBiH, dakle predsjedavajući ili neko od dopredsjedavajućih, dakle jedan od njih zatraži u ime jednog naroda da se zakon razmatra po proceduri zaštite vitalnog nacionalnog interesa tog naroda, što onda znači da 2/3 kluba nekog od naroda mora glasati za takav zakon ili će u suprotnom taj isti zakon, ako dobije potrebnu ukupnu većinu u Domu naroda FBiH ići na Ustavni sud FBiH, tačnije njegov dio koji se bavi procjenom zaštite vitalnog nacionalnog interesa, ali samo tog jednog naroda u čije je ime pitanje pokrenuto. Drugi scenarij odnosi se na to da dvoje iz rukovodstva Doma naroda FBiH, recimo predsjedavajući i jedan dopredsjedavajući, pokrenu takav zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u ime više naroda, u ovom slučaju dva naroda (naprimjer u ime Hrvata i Srba) što bi tada značilo, da ako zakon dobije potrebnu ukupnu većinu u Domu naroda FBiH, opet ide na Ustavni sud FBiH koji bi razmatrao povredu vitalnog nacionalnog interesa, ali u ovom slučaju dva naroda u čije ime je taj zahtjev pokrenut. U oba slučaja, blokada donošenja Zakona o izbornim jedinicama FBiH u nekom klasičnom smislu nije moguća, ali se stupanje na snagu tog zakona može prolongirati", smatra Kovačević.
Podsjetimo, jučer zakazana vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH nije održana jer je prije početka sjednice dopredsjedavajući iz reda srpskog naroda Drago Puzigaća potpisao dokument u kojem se navodi da je Prijedlog zakona o izbornim jedinicama pitanje vitalnog nacionalnog interesa jednog naroda.
Svjesni mogućih opstrukcija Bošnjaci su jučer na Kolegiju Doma naroda dogovorili da ne dođu na sjednicu, čime nije ni bilo kvoruma, te su dogovorili da za sedam dana na sjednici pokrenu smjenu Drage Puzigaće. Njegovu smjenu je već zatražio Klub Srba te je izvjesno da će Puzigaća biti smijenjen. Nakon toga ostaje pitanje razmatranja spomenutog zakona i eventualno uključivanje Ustavnog suda FBiH u cijeli proces.
"Ustavni sudovi imaju zadaću da štite ustave, ali i da vrše zaštitu osnovnih ljudskih prava, tako da bi bilo interesantno vidjeti kako bi to bilo čiji vitalni nacionalni interes bio narušen, ako bi se zakonom o izbornim jedinicama FBiH uredila mogućnost da se svaki pripadnik bilo kojeg naroda ili ostali, može kandidirati za Dom naroda FBiH", zaključio je Kovačević.

Ostale vijestiArhiva