Predsjednik Demokratske fronte i zastupnik u državnom parlamentu Željko Komšić u opširnom intervjuu za Klix.ba govorio je o retrogradnoj politici u BiH, pričama o pomjeranju granica, opasnostima za ovu zemlju, "čišćenju" kadra u stranci, ali i nekim ličnim detaljima, poput mjesečne potrošnje na osnovne životne namirnice, čekanju u redu za pregled kod ljekara ili zahtjevima za posao.
Demokratska fronta je na izborima 2014. godine kao nova stranka ostvarila značajan rezultat te je čak bila i dio vlasti. Ipak, ubrzo ste napustili vladajuću koaliciju. Da li ste se pokajali zbog toga i šta biste eventualno drugačije uradili sada?
Ljudi obično kažu da ništa ne bi mijenjali, ali ja bih nešto drugačije uradio. Jer bez obzira na to što smo mi imali opravdane razloge da napustimo tu koaliciju i što je i Ustavni sud potvrdio da smo imali pravo, sada bih vjerovatno drugačije postupio.
U smislu da biste ostali u vlasti ili...?
Ne, ne bih ostao u vlasti, ali bih nastavio borbu drugačije. Ljudima je bilo veoma teško objasniti razloge zbog kojih smo napustili vlast. Možda je naša greška bila s aspekta percepcije građana. Zašto smo ulazili pa izlazili iz vlasti. Percepcija je bila loša po nas. Mi smo u vlast ušli da bismo odsjekli politiku Milorada Dodika, da bismo pokrenuli priču o NATO-u, a aktuelna je bila i reformska agenda. Sada su čak i stranci digli ruke od toga. S naknadnom pameću možda bih ostao dok se mi njima ne bismo popeli na glavu, mislim na ove federalne partnere, ali rezultat bi bio isti.
Jeste li se umorili od politike i da li ste pomišljali da se u potpunosti povučete?
Umorio sam se od političkih odnosa koji mi ne leže. Umorio sam se od podmetanja, pljuvanja i iracionalne političke retorike i borbe. Ali nisam se umorio od onoga u šta vjerujem i nemam pravo stati dok me neko ne zaustavi i to će tako biti. A mogu me zaustaviti ili fizički ili građani na izborima. Želim reći da se nisam umorio od onoga kakvu ja BiH zamišljam i čini mi se da bih sebe izdao kada bih to uradio. Više mi nije bitno šta drugi kažu, već kako se ja osjećam. Da ste me recimo 1993. ili 1994. pitali jesam li se umorio od rata, vjerovatno bih vam odgovorio da jesam, ali postoje stvari i okolnosti koje vas jednostavno tjeraju da idete do kraja. Jer ako posustanete, onda ste se predali.
Da sada imate vlast, koje biste odluke ili zakone promijenili, a koje su donesene u prethodne četiri godine?
Nažalost, nije bilo mnogo usvojenih zakona, ili odluka, ali je bilo politizacije. Recimo, akcize mi nismo mogli prihvatiti jer smo znali da će uslijediti lančana reakcija poskupljenja i smatrali smo da će to građani skupo platiti. I vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu, ali građani od toga nemaju koristi. Zatim, Zakon o stečaju je bio katastrofalan, ali smo ga uspjeli oboriti na Ustavnom sudu. Zatim, problem je što Zakon o radu nije mogao ići sam, već u paketu s drugim zakonima. Vlasti zamjeram lošu ekonomsko-socijalnu politiku, jer je to suština uz mnogo pojedinačnih loših odluka poput kupovine zgrada i tako dalje. U suštini, u BiH imamo ignorisanje pravnog sistema ove zemlje i to čine institucije. Ne mogu inspektori samo kažnjavati privatni sektor, dok su istovremeno javne kompanije najveći dužnici.
Kako biste vi "odigrali" po pitanju utvrđivanja granice sa Srbijom. Rješenje se ne nazire, a država vodi bitku na dva fronta. Srbija ima određene zahtjeve, na koje će entitet RS lako pristati?
Mislim da je opasan pristup ulaziti u priču o razmjenu teritorija i to ne samo u BiH, već u cijeloj regiji. Generalno kada dirate državnu granicu može doći do velikih problema. Ja nisam za to da se to dira. Priča o granici sa Srbijom traje od kada je završio rat. I dok sam bio ambasador u Srbiji ista je priča bila. Srbija je tražila određene dijelove teritorije BiH, a zauzvrat je nudila određeni dio teritorije kod Bijeljine i dobro je što nismo pristali na to. To što treba olakšati život ljudima na granici ne znači da treba mijenjati teritorij, to se drugačije rješava. Kada je riječ o Drini, tu treba apsolutno primijeniti pravilo koje važi u međunarodnom javnom pravu. Pogrešno je što Srbija traži da granicu pomjeri dijelom u bh. teritoriju, da bi mogli u potpunosti koristiti hidropotencijale.

Ostale vijestiArhiva