Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić održao je danas konferenciju za novinare zajedno s Jakobom Fincijem i Dervom Sejdićem povodom devete godišnjice donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine".
Komšić je podsjetio da je presudom Evropskog suda za ljudska prava od 22. decembra 2009. godine u predmetu "Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine" utvrđeno da dijelovi Ustava BiH, koji se tiču izbora za članove Predsjedništva BiH i Dom naroda BiH, sadrže elemente sistemske diskriminacije, na način da građani koji se izjašnjavaju kao Ostali ili se čak uopće etnički ne izjašnjavaju, već se smatraju građanima ove zemlje, nemaju mogućnost da ostvare svoja prava kandidiranja i izbora u pomenute organe vlasti.
"Devet godina nakon izrečene presude Evropskog suda za ljudska prava postalo je jasno koje političke snage neće da izvrše implementaciju sve četiri presude iz Strazbura: "Sejdić-Finci", "Zornić", "Pilav" i "Šlaku", kako bi se time iz Ustava BiH, a kasnije i iz Izbornog zakona BiH izbacila sistemska diskriminacija koja našu zemlju udaljava od euroatlantskih integracija.
Podsjetio je šta je Evropski sud za ljudska prava zaključio o tome.
"U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i 'etničkim čišćenjem'. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na 'konstitutivne narode' kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljnjeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine", napomenuo je Komšić.
Podsjetio je da je Vijeće Evropske unije za vanjske poslove (FAC) dva puta, u oktobru 2017. i junu 2018. godine, zaključilo da se vlasti Bosne i Hercegovine moraju suzdržati od političkih i zakonodavnih poteza kojim bi se onemogućilo provođenje presude Sejdić-Finci i drugih vezanih presuda. Kada to stavite u kontekst pojedinih prijedloga Izbornog zakona BiH, onda postaje jasno da ovdje postoje političke opcije ili snage koje svjesno zanemaruju zaključke evropskih institucija i time vraćaju BiH nekoliko koraka unazad u odnosu na euroatlantske integracije.
"Krajnje je vrijeme da se prestanemo zavaravati i igrati se evropskog puta Bosne i Hercegovine. Oni koji ne žele da provedu presude Evropskog suda za ljudska prava, a svi dobro znamo o kome se radi, nemaju više nikakvo pravo da govore o evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine. Dakle, ili će presude Evropskog suda za ljudska prava biti provedene ili ćemo i dalje ostati taoci onih koji sebe nazivaju ekskluzivnim predstavnicima naroda. Demokratske i evropske vrijednosti ne poznaju nikakva ekskluzivna predstavljanja naroda. One poznaju samo pravo svakog građanina da bira i bude izabran", poručio je Komšić.
Finci je rekao kako se zapravo potrebno izviniti građanima što su devet godina prisiljeni da slušaju o presudi "Sejdić - Finci", jer imamo i drugih problema.

Ostale vijestiArhiva