Bibanović je istakao da je turizam jedan od glavnih faktora ekonomskog oporavka Evrope nakon Drugog svjetskog rata te da posljednjih deset godina raste po stopi od 3,5 do 4,5 posto godišnje.

- Evropa i dalje privlači više od pola ukupnog turističkog prometa svijeta i tu poziciju želi da zadrži. Zbog toga Evropa stimulira kreativnost u turizmu što je velika šansa i za BiH - naglasio je Bibanović.

Kada bi BiH mogla 'uhvatiti korak' sa susjednim zemljama, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, Bibanović ističe da bi to bio nevjerovatan uspjeh. Ipak, naglašava da BiH ne treba da kopira iskustva razvoja turizma iz susjednih zemalja, jer nemaju istu resursnu osnovu.

- U turizmu nije bitan broj posjetilaca već zarada koja se ostvari u toku jedne godine. Dobar primjer su Slovenija i Island, gdje nekoliko miliona gostiju ostavi novca kao i u mnogim turističkim velesilama - kazao je.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina, a posebno Kanton Sarajevo, imaju ogromnu resursnu osnovu da privuku najbolje platežne goste na svijetu. Objasnio je da Svjetska turistička organizacija (UNWTO) navodi da klijentela u kulturnom i eko-turizmu prosječno dnevno troši 283 eura na dan, dok je u konvencionalnom turizmu klijentela koja koristi hotele sa 5 zvjezdica, luksuzne resorte i kruzere spremna potrošiti na dan 158 eura.

Bibanović poručuje da bi se destinacija Sarajevo u roku od dvije godine mogla oblikovati do nivoa top destinacije kulturnog turizma i da bi se mogla uvrstiti u 10 top kulturnih destinacija svijeta. To podrazumijeva turističko oblikovanje kompletnog historijskog područja Sarajeva, od Bijele tabije na istoku do muzejskog kvarta na zapadu te od ZETRA-e i Vrbanjuše na sjeveru do Skenderije i Alifakovca na jugu, što je i navedeno u Razvojnoj staregiji KS-a 2017-2020.

Za taj poduhvat je, istakao je, neophodno uspostavljanje multidisciplinarne komisije po kriterijima UNESCO-a i pokrenuti djelovanje upravljača destinacije.

Pojasnio je da bilo koja turistička destinacija u marketinškom smislu najčešće mjesto koje u sebi sadrži više atrakcija koje se na tržištu mogu ponuditi kao turistički proizvod.

Istovremeno, dodaje Bibanović, turistički proizvod destinacije je jedan kompleksan multiproizvod koji se sastoji iz mnoštva podproizvoda kao što su: kvaliteta života, kulturno-historijsko naslijeđe, priroda (parkovi i zaštićena područja), saobraćajna infrastruktura (aerodromi, autoceste, željeznica), investicije (smještajni objekti), usluge i gostoprimstvo, mega priredbe (kulturni, sportski festivali), poljoprivreda (hrana, kuhinja), marketing (strategije, promocije) te obrazovanje i zdravstveni sektor (banje).

- Dakle, potrebno je prvo definirati destinaciju, a potom pokrenuti oblikovanje i upravljanje destinacijom - poručio je.

Bibanović je kazao da je primjetan pad posjeta gostiju iz zalivskih zemalja, ali je također primjetan povećani dolazak gostiju iz Narodne Republike Kine. Naglasio je da je u 2016. godini BiH posjetilo 16.629 turista iz Kine, u 2017. godini zabilježeno je 31.776 turista, a da je u 2018. godini bilo oko 50.000 posjetilaca.

U toku januara, kaže Bibanović , očekuje se ukidanje viza za putnike iz Kine, čiji će broj rasti godišnje 20.000 do nivoa od oko 120.000 posjetilaca iz Kine.

- Naravno to je politička odluka Kine u okviru projekta "16 + Kina", što je za potpuno nespremnu BiH šansa i izazov. Mnogo je otvorenih pitanja, pa do interpretacije destinacija gdje ključni elementi promocije nisu isti za sve goste iz svijeta. BiH još nije dostigla polovinu noćenja koje je imala, oko šest miliona, prije posljednjeg rata - kazao je.

UTA je dobrovoljno sektorsko udruženje turističkih agencija organizirana na nacionalnom nivou Bosne i Hercegovine radi unapređenja struke ali i zaštite potrošača te da sarađuje sa drugim svjetskim tijelima zaduženim za okoliš i razvoj turizma.

Ostale vijestiArhiva