Pacijenti u vegetativnom stanju mogu da daju odgovore "da" i "ne" na jednostavna pitanja vezana za njihovu biografiju, pa se veruje da bi petina ljudi koji su u komi, mogli komunicirati. Ovo "otključavanje tajne unutrašnjeg glasa" zaprepastilo je lekare, a samo otkriće imaće vrlo važnu ulogu u donošenju odluke o životu i smrti za hiljade pacijenata koji leže u komi. Takođe, dovodi se u pitanje pravo lekara i porodice na gašenje aparata za održavanje života pacijenata u komi, ali i pravo za potpomognuto samoubistvo pošto pacijenti mogu sami da odluče žele li da nastave sa takvim životom. Samo u Velikoj Britaniji lekari drže gotovo hiljadu pacijenata u komi, jer se nadaju da će se jednog dana probuditi.
"Bili smo zaprepašteni kada smo videli rezultate skeniranja pacijentovog mozga i činjenicu da, iako u komi, može da odgovori na postavljena pitanja jednostavno menjajući misli", izjavio je iz Kembridža dr Adrian Oven, član naučne jedinice za istraživanje mozga.
On je dodao da je posljednje istraživanje ne samo pokazalo da se pacijent ne nalazi u potpunoj odsutnosti, već je i njemu samom nakon pet godina ležanja u krevetu pružio priliku za komunikaciju s spoljašnjim svijetom.
"Možemo biti potpuno sigurni da je pacijent bio pri svesti. Razumeo je naša uputstva i govor, tako da je donosio odluke", napomenuo je Oven i još jednom istakao važnost otkrića u slučajevima "gašenja aparata". Britanski i belgijski naučnici obavili su ovo istraživanje proučavajući mozak 29-godišnjeg čoveka koji je doživeo saobraćajnu nesreću 2003. godine, a rezultate su objavili u engleskom "Dnevniku medicine". Muškarac je bio u komi dve godine prije nego je što je pao u dublje vegetativno stanje. Ponekad je izgledalo da je budan, treptao bi očima, ali nije pokazivao nikakve druge znakove svesti. Međutim, lekari su otkrili da s njim mogu razgovarati ukoliko mu se "priključe na mozak". Koristeći najmoderniji skener magnetne rezonance, merili su reagovanje mozga na postavljena pitanja. Pošto su signali mozga za odgovore "da" i "ne" bili suviše slični, pacijentu je bilo naloženo da razmišlja o tenisu za odgovore "da", a o hodanju po kući za odgovore "ne". Ustanovljeno je da su, kad je pacijent razmišljao o tenisu, aktivirana "posebna" područja na vrhu mozga, dok su razmišljanja o kretanju po kući aktivirala područja na dnu mozga.Pacijentu je bilo postavljeno šest jednostavnih biografskih pitanja - kao, na primer, ime oca, te da li ima sestru.
Naučnici su pet minuta kasnije imali rezultate skeniranja i svih šest tačnih odgovora.
"Ovo će veoma olakšati lekarima i porodici donošenje odluke o prekidanju lečenja. Zamislite pacijente koji su godinama u dubokoj komi, a nikako ne mogu svoju odluku o smrti preneti najbližima. Najnovije otkriće će im to omogućiti", zaključio je doktor Džejkob Ejpl, stručnjak za medicinsku etiku u bolnici "Maunt Sinaj" u Njujorku.

Ostale vestiArhiva