Vesti
Svet
Putin gasi požare
10.08.2010. 20:00
Izvor: Svet
Putin gasi požare
U gašenju šumskih požara, kao član posade protivpožarnog aviona učestvovao ruski premijer Vladimir Putin. Požari ne jenjavaju, šteta veća od 10 milijardi dolara, a posledice oseća i državni vrh - rekordan pad popularnosti Putina i Medvedeva. Ekolozi smatraju da vlast snosi krivicu.
Ruski premijer Vladimir Putin učestvovao je u gašenju šumskih požara u Rjazanjskoj oblasti, kao član posade protivpožarnog aviona-amfibije "Be-200", javile su ruske novinske agencije.
Predsednik ruske vlade je tokom polučasovnog leta zauzimao mesto drugog pilota u kabini aviona i učestvovao u zahvatanju vode iz reke Oke i u njenom izbacivanju na šumu u plamenu u okolini Rjazanja, javio je Itar-Tas.
Tokom leta, Putina su pratili ministar za vanredne situacije i civilnu odbranu Sergej Šojgu i gubernator Rjazanjske oblasti Oleg Kovaljov.
Ruski premijer je najpre seo za ekran kojim se kontroliše požar iz aviona, a potom je neočekivano ušao u kabinu i zauzeo mesto drugog pilota, navodi agencija i dodaje da je Putinu kratku instrukciju dao načelnik vazduhoplovne uprave Ministarstva za vanredne situacije Rafail Zakirov.
Tokom leta Putin je pratio aktivnosti drugog aviona "be-200", a uočen je i požar stepe u blizini dva sela, posle čega je gubernator Kovaljov telefonom pozvao lokalne vlasti i naložio preduzimanje neophodnih mera.
Rusiju je pogodila vatrena stihija u kojoj je do sada poginulo 52 ljudi, dok je oko 3.500 stanovnika ostalo bez krova nad glavom.

Situacija se ne menja
Površina šuma i polja zahvaćena požarima, za poslednjih 24 sata se nije smanjila, dok se u Podmoskovlju čak povećala, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije Rusije.
Dnevnik "Komersant" piše da su neviđene vrućine i požari za mesec dana Rusiji naneli štetu od oko 15 milijardi dolara, ili oko jedan odsto bruto domaćeg prozivoda. List navodi da je reč samo o direktnim i kratkoročenim štetama po privredu, a da teže posledice još niko nije izračunao.
Kao i u ponedeljak, požarima je zahvaćeno 174.000 hektara. Pojavilo se 247 novih požara, ugašeno 239 i dalje gori 557, od kojih 68 velikih. U gašenju učestvuje više od 165.000 ljudi i 26.000 jedinica tehnike.

Nakon vrućina prete oluje
Ministarstvo je saopštilo da je situacija sa požarima u Moskovskoj oblasti i dalje opasna, da je u 37 požara zahvaćeno skoro 190.000 hektara. Navodi se da nema pretnji za naselja i privredne objekte.
Saopšteno je da su ugašeni šumski požari u rejonu nukleranog centra u blizini grada Snježinsk, u Čeljabinskoj oblasti. Vatra se tamo pojavila u petak i zahvatila oko 10 hektara.
Državna "Rosijska gazeta" piše da meteorolozi upozoravaju da posle vrućine i suša mogu da dođu oluje i pljuskovi. Rizik od druge "meteo kataklizme", kako piše list, postoji ne samo za Centralnu Rusiju, već i za pojedine delove Urala, Severnog Kavkaza, oblasti sa rekama i jezerima.
List ocenjuje da činovnici, međutim, teško da će uzeti u obzir takve prognoze. "Često zakoni fizike, uz pomoć kojih možete sprečiti mnogo rizika, ništa ne znače za činovnike i protivureče njihovim sopstvenim zakonima", piše dnevnik.

Ekolozi: Krive vlasti
S druge strane, ekolozi ukazuju da su u problemima sa požarima krive vlasti, ali da ne žure sa ispravljanjem grešaka. Prema njihovoj oceni, razurušen je sistem čuvanja šuma, a finansiranje smanjeno.
Do reforme šumarstva protivpožarnu bezbednost osiguravalo je 70.000 šumara i oko 130.000 drugih radnika, dok ih je sada svega 12.000. Ekolozi smatraju da je neophodno minimum 20.000 ljudi.
Oni upozoravaju da će se situacija sa požarima ponoviti ukoliko ne bude obnovljenja specijalizovana državna šumska služba i stvoren jedinstven sistem avijacione kontrole šume.
Da je takav sistem postojao, smatraju oni, šteta od vrućina i požara ove godine mogla bi biti manja pet do deset puta i ljudskih žrtava ne bi bilo.
Kako smatraju analitičari, novac koji je ove godine potrošen za likvidaciju posledica požara bio bi dovoljan za jednu godinu finansiranja šumske službe.

Pad popularnosti Putina i Medvedeva
Nedavna istraživanja javnog mnenja tri ugledne agencije, pokazala su pad popularnosti do najnižeg nivoa za poslednjih nekoliko godina i predsednika Dmitrija Medvedeva i premijera Vladimira Putina.
Po podacima fonda Javno mnenje, u januaru, Medvedevu je verovalo 62 odsto građana,a 1. Avgusta 52 odsto. Tako nisku podršku, on je imao samo 2008. godine, kada je počela ekonomska kriza.
Anketa je pokazala da je Putinu u januaru verovalo 69 odsto anketiranih, a sada 61 odsto, kao i 2006. godine.
"Nezavisimaja gazeta" piše da ankete "verovatno nisu uzele u obzir nervozu ljudi zbog dejstva vlasti na gašenju požara".
"Državna elita je ispala malo efikasna pred vatrenom stihijom. Ali požari verovatno neće uticati na promenu sistema upravljanja zemljom", dodaje list.