Vesti
Svet
Ekonomija određuje ko će dobiti glas na izborima u SAD? Ove tri stavke biće u fokusu predsedničke debate Bajdena i Trampa
27.06.2024. 20:00
Izvor: Blic
Ekonomija određuje ko će dobiti glas na izborima u SAD? Ove tri stavke biće u fokusu predsedničke debate Bajdena i Trampa
Kampanja Bila Klintona bila je u pravu kada je 1992. skovala čuvenu frazu „To je ekonomija, glupane“. To je zato što se ekonomija konstantno rangirala među najvećim pitanjima birača na predsedničkim izborima.
Sadašnje takmičenje je daleko od izuzetka, sa skoro 90% ispitanika u majskoj anketi ABC News/Ipsos, koji ukazuje da je ekonomija najvažnije pitanje u određivanju ko će dobiti njihov glas u novembru. To znači da je zagarantovano da će to biti glavna tema za razgovor tokom debate u četvrtak uveče, koja počinje u 21 sati na Si-En-Enu.Predsednik Džo Bajden i bivši predsednik Donald Tramp imaju potpuno suprotne poglede na ekonomiju SAD - i obojica će nesumnjivo pokušati da vam prodaju svoje vizije, politiku i evidenciju.
Da bilo jasnije šta govore (ili ako pokušavate da impresionirate nekoga sa kim možda gledate debatu), dobro je da se uverite da razumete ekonomiju u kojoj se trenutno nalazi Amerika.Stopa nezaposlenosti u zemlji ostala je ispod 4 odsto tokom 27 meseci, što je njegov najduži niz i podudara se sa periodom iz 1960-ih. Taj niz je prekinut prošlog meseca, kada je stopa nezaposlenosti porasla na 4 odsto sa 3,9 odsto.U isto vreme, broj otvorenih radnih mesta u SAD je nedavno pao na novi trogodišnji minimum, što je još jedan znak zahlađenja na tržištu rada. To znači da će tražiteljima posla biti teže da se zaposle.
Konkretno, tržište rada za nedavno diplomirane fakultete je oslabilo. Prema podacima Biroa za statistiku rada, stopa nezaposlenosti za primaoce diploma od 20 do 29 godina je iznad 12 odsto, što je povećanje od skoro četiri procentna poena u odnosu na pre godinu dana.Inflacija je usporila više nego što se očekivalo prošlog meseca, pavši na 3,3 odsto sa 3,4 odsto u aprilu. Poređenja radi, u ovo doba prošle godine iznosio je 4 odsto, a pre dve godine 9 odsto.Ali postoji razlog zašto verovatno većina Amerikanaca oseća kao da je sve još uvek veoma skupo.
Dok popusti počinju da se pojavljuju sve više kod velikih prodavaca kao što su "Target" i "Volmart" i giganta brze hrane kao što su "Mekdonalds" i "Vendi's", smanjenja cena se ne dešavaju širom sveta. To je zato što kada se inflacija ohladi, to jednostavno znači da se tempo povećanja cena usporava. Međutim, to ne znači da su stvarne cene robe i usluga niže nego što su bile pre godinu dana.Cene kuća su rekordno visoke i rastu već 11 meseci uzastopno jer i dalje postoji nedostatak stanova. To je delimično zato što mnogi vlasnici kuća koji su zaključali ultra-niske hipoteke tokom pandemije ne žele da se presele i rizikuju da moraju da plate mnogo višu stopu hipoteke.
Prosečne hipoteke sa fiksnom kamatnom stopom na 30 godina nedavno su dostigle najviši nivo u godini. Iako su počele da padaju, stope na hipoteke su i dalje veće od bilo čega što smo videli u deceniji pre 2022.Hipotekarne stope su tako visoke delimično zato što je inflacija iznad Fed-ovog cilja od 2 odsto. Kao rezultat toga, centralna banka je odbila smanjenje kamatnih stopa, što bi inače pojeftinilo dobijanje hipoteke.
Zauzvrat, mnogi potencijalni kupci kuće iznajmljuju duže nego što bi inače mogli, što takođe povećava zakupnine.