Više od 15 procenata svjetske populacije boluje od povišenog krvnog pritiska. I to ne samo odrasli nego je iz dana u dan sve više djece i omladine koje muči ovaj zdravstveni problem.
U preko 97 posto slučajeva radi se o hroničnom oboljenju koje traje čitav život, te je neophodan ozbiljan i dugotrajan terapijski pristup, od koga će ovisiti rezultat u liječenju takve bolesti.
Lijek za pritisak je neophodan kod povišenog pritiska! Ako imate povišen krvni pritisak, lijek ćete uzimati čitav život, jedino se mijenjaju vrsta, doza i kombinacija dva ili više lijekova.
Nesumnjivo je da snižavanje pritiska smanjuje broj cerebrovaskularnih inzulta, usporava srčana i bubrežna oboljenja. Koronarna bolest, koja je vrlo učestala kod pacijenata hipertoničara, također je ovisna o regulaciji krvnog pritiska.

Mnogo lijekova
Unatoč svim saznanjima o važnosti regulacije krvnog pritiska, danas se još uvijek ne može smatrati uspješnim liječenje hipertenzije, jer i u najrazvijenijim zemljama svijeta tek svaki četvrti pacijent hipertoničar ima pritisak niži od 140/90 mmHg.
To je u direktnoj vezi s visokom stopom smrtnosti kardiovaskularnih pacijenata u odnosu na ljude koji su normotoničari (oni koji nemaju povišen pritisak).
U terapiji povišenog krvnog pritiska upotrebljava se mnogo lijekova različitog mehanizma djelovanja. Zbog korisnijeg terapijskog učinka često je neophodna primjena dva ili nekoliko lijekova. Usljed kombinacije lijekova različitih grupa, mogu se ispoljiti ne samo poželjni nego i nepoželjeni efekti ovakve terapije.
Pacijenti koji imaju dijabetes, bubrežni bolesnici, stariji pacijenti ili oni koji uzimaju kalij kao dodatak spadaju u rizične skupine za razvoj hiperkalijemije.
Usljed izvlačenja vode kod antihipertenziva (diuretici) može doći i do naglog pada krvnog pritiska i nedostatka kisika u moždanom tkivu, što je rizikofaktor za razvoj ishemijskog moždanog udara.
Količina soli u ishrani razvijenih zemalja je nekoliko puta veća nego što su dnevne potrebe ljudskog organizma. Prekomjerno uzimanje soli u hrani izaziva viši krvni pritisak, jer se povećava količina vanćelijske tekućine dovodeći do povećanja minutnog volumena srca.
Međutim, samo je dio populacije osjetljiv na povećano uzimanje soli u hrani i to su one osobe koje imaju nasljedni poremećaj izlučivanja natrija u bubrezima.

Smanjite so!
Postoji nekoliko studija koje su pokazale da u nerazvijenim zemljama, gdje je dnevno uzimanje soli neznatno, nema povećanog krvnog pritiska. Kod ljudi koji koriste 1-3 grama soli dnevno nema povišenja krvog pristika.
U razvijenim zemljama unos soli u hrani iznosi 8-15 grama na dan, što premašuje fiziološke potrebe organizma koje iznose manje od pet grama na dan (vrh male kašičice).
Učestalost hipertenzije u tim zemljama je veća od 15 posto. Stanovnici Japana unose 20-50 grama na dan (soljena riba na jelovniku), a učestalost hipertenzije je preko 40 posto.

Je li moguće bez lijekova?
Sniženje nivoa pritiska bez lijekova (nefarmakološko liječenje) je moguće ako se smanji unos soli hranom, alkohola, kao i tjelesna težina, ukine pušenje i poveća fizička aktivnost.

Ostale vijestiArhiva