Ovisnost o internetu i videoigrama nalazi se na službenoj listi psiholoških poremećaja, a ovaj ozbiljan problem uzima maha i među bh. populacijom, posebno djecom i mladima. Prvi pacijenti iz BiH kod kojih je dijagnosticirana ovisnost o internetu i videoigrama stručnu pomoć već su potražili u Tuzli.
Na Klinici za psihijatriju Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli, tačnije na Odjeljenju za socijalnu psihijatriju, nakon određenih tretmana uspješno su izliječeni.
O ovisnosti o internetu kao ozbiljnom problemu koji pogađa posebno djecu, u našoj zemlji se još uvijek ne govori u dovoljnoj mjeri.
Sati provedeni za računarom, mobilnim telefonom ili tabletom mnogima su postali sasvim normalno stanje, međutim, stručnjaci upozoravaju da ovakvo ponašanje dovodi do velikih posljedica koje mogu ozbiljno narušiti ličnost osobe.
Problem koji nije poštedio ni BiH
Da ovaj problem nije poštedio ni Bosnu i Hercegovinu potvrđuje činjenica da su na Odjeljenju za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli tri pacijenta već potražila stručnu pomoć.
"Nažalost, kod nas se o ovisnostima još uvijek veoma malo otvoreno govori. Ovisnost o internetu i videoigrama predstavlja nadolazeću epidemiju koja nam je u ovom trenutku potpuno nejasna, jer su kliničke manifestacije rijetke. Međutim, na duge staze ovo će biti veoma ozbiljan problem, s obzirom da su mala djeca već počela stvarati svoj način pristupa internetu kroz elektronske naprave koje se drže u rukama", rekao je za Klix.ba prof.dr. Mevludin Hasanović, šef Odjeljenja za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Univerzitetsko-kliničkog centra u Tuzli.
Za odrastanje svakog djeteta izuzetno je važno da ide putem doziranih informacija koje su u skladu s njegovim mogućnostima, što, prema riječima našeg sagovornika, nije slučaj u vremenu u kojem živimo.
"Djeca pred nama upadaju u zamku, jer mi zbog prevelikih obaveza nemamo dovoljno vremena za njih i drago nam je kada vidimo da se oni s nečim zanimaju. Kada krenu u školu, umjesto da se posvete učenju gradiva, sate provode za mobilnim telefonima igrajući videoigrice", istakao je Hasanović.
Na ovakav način, mališani se intelektualno veoma mnogo zamaraju, emocionalno smaraju, a pri tome postaju i usamljeni, jer se "druže" s napravom u koju gledaju.
"Razvijaju samo palčeve, gube vid, nisu na svježem zraku, a strada im skeletalni, mišićni i kardiovaskularni sistem. Ovim putem polako upadaju u drugu klopku, a posljedice će se vidjeti u vremenu kada uđu u pubertet i kada postaju osobe koje trebaju preuzeti obaveze na sebe sebe, ali neće imati kapacitet za to", naglašava naš sagovornik koji slovi za jednog od vodećih stručnjaka u liječenju ovisnosti o opijatima u BiH.
Videoigre su uglavnom koncipirane na takav način da svi oni koji se odluče na ovakav vid zabave moraju savladavati određen nivoe.
Dok pobjeđuju osmijeh na njihovim licima je itekako prisutan, ali problemi nastaju u trenutku kada počnu gubiti. Nezadovoljstvo se manifestuje i zdravstvenim tegobama koje osjećaju.
"Kada gube imaju nesanicu, bolove u stomaku i slično, a roditelji se pitaju šta se dešava. Međutim, problem je jasan, s djecom se nisu dovoljno bavili onda kada je trebalo, dozvoljavali su im pretjeranu upotrebu videoigara te su upali u sklopku i postali pravi ovisnici", pojašnjava Hasanović koji je psihološkim metodama dosad uspio izliječiti i prave ovisnike o kockanju.
Stvarni svijet zamijenili virtuelnim
Socijalne mreže, razne aplikacije za mobilne telefone i ostali mnogobrojni servisi koje internet nudi doveli su do pojave ovisničkog ponašanja među bh. građanima, posebno mlađom populacijom.
"Ranije su se u medijima pojavljivale samo osobe koje su postigle uspjeh i koje zavređuju pažnju. Međutim, dolaskom društvenih mreža sada svako ima priliku da predstavlja sebe na način na koji to on želi. Upravo ove mreže su dovele i do epidemije da se predstavljamo u nekom posebnom svjetlu, a mladi sve više realan svijet zamjenjuju onim virtuelnim. Više nemate da ljudi sjede jedni s drugima te u istinskoj razmjeni emocija i doživljaja komuniciraju. Sad se ljudi osamljuju, postaju anksiozni i depresivni što stvara novi problem", istakao je Hasanović te dodao:
"Zbog savremenih servisa na internetu ljudi ostaju budni do kasno u noć, ujutro se bude umorni, a čim ustanu opet se okreću ka internetu. Mi smo imali situacije da su nam dovodili adolescente koji nisu u mogućnosti da završe fakultet, jer cijelu noć provode uz internet, previše su agresivni te se izoluju od članova porodice."
Liječenje psihološkim tehnikama
Kod ovisnika o internetu nisu prisutne psihoaktivne tvari kao što su alkohol ili neke vrste droga te se liječenje zasniva na psihološkim tehnikama i metodama koje su se dokazale u nekim drugim ovisnostima kao što je ovisnost o kockanju.
S druge strane, ukoliko je kod pacijenta ovisnost o internetu prouzrokovala i nastanak depresije, anksioznosti ili nekog drugog emocionalnog poremećaja, što se nerijetko događa, primjenjuje se i adekvatna medikamentozna terapija.
Pored pacijenta u cijelu ovu priču uključeni su i najbliži članovi porodice koji u najtežim trenucima moraju pružiti podršku.
S obzirom da su ovom problemu najviše podložna djeca i adolescenti, naš sagovornik prevenciju vidi u tome da roditelji provode što više vremena sa svojom djecom.
"Mi smo imali pacijenta koji je studirao na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli. Roditeljima je donosio lažne dokaze da je položio sve ispite. Nakon tri godine, kada smo ga počeli liječiti te kada je suočen s problem, priznao je da nije nijedan ispit položio. Uz određen tretman uspjeli smo ga izliječiti. Dakle, roditeljima savjetujem da sa djecom djecom moraju provoditi više vremena, a mobilne telefone, tablete i slično im mogu davati samo kao nagradu na sat vremena, nakon čega će provjeriti koje stranice su posjećivali", zaključuje Hasanović.

Ostale vijestiArhiva