Upotrijebljene igle, gaze, zavoji, stari lijekovi i ostali medicinski otpad iz zdravstvenih ustanova u RS i FBiH, umjesto da bude adekvatno zbrinut, uglavnom završava u prirodi, u kontejnerima i na gradskim deponijama, kao komunalni otpad, te predstavlja veliku opasnost po zdravlje građana.
- Sve vrste medicinskog otpada, ako dospiju u prirodu, su jako opasne, jer je otpad dostupan glodarima, pticama i ostalim životinjama koje mogu da ga raznose i može doći do epidemije zaraznih bolesti poput tuberkuloze, crijevnih bolesti. Svaki lijek može postati otrov, u zavisnosti od toga kako se postupa s njim - upozorava Milorad Balaban profesor higijene i zdravstvene ekologije.
U BiH za sada postoji samo jedna institucija koja se bavi uništavanjem ove vrste materija, Centar za tretman infektivnog medicinskog otpada, u okviru Opšte bolnice "Sveti apostol Luka" u Doboju. Mada je kapacitet ovog Centra 200 tona godišnje, pomoćnik direktora za pravne poslove Mirko Ristić kaže da je u Doboju, u proteklih godinu dana, uništeno svega 47.670 kg opasnog medicinskog otpada iz bolnica Doboja, Šamca i Dervente.
- Poslovne ugovore imamo s dvadesetak zdravstvenih ustanova iz RS, ali nam sve bolnice, za sada, ne dovoze medicinski otpad - upozorio je Ristić.
Gdje završi medicinski otpad iz velikog broja zdravstvenih ustanova BiH, kojim mogu da se prenesu opasne zarazne bolesti, niko pouzdano ne zna. Zbog nedostatka adekvatnih pogona, zdravstvenim ustanovama ostavljeno je da pojedinačno, kako znaju i umiju, rješavaju problem medicinskog otpada.
- Proizvođač ima mogućnost privremenog skladištenja medicinskog otpada na mjestu njegovog nastanka, nakon čega je dužan da otpad uništi ili izveze s teritorije RS. Problem je, međutim, što kod nas ni za jedan tip opasnog otpada nema skladište gdje bi bilo bezbjedno čuvano - upozorava Sveto Cvijić, viši stručni saradnik za upravljanje otpadom pri Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Mirko Stanetić, direktor najveće zdravstvene ustanove RS, kaže da za hemijski otpad iz Kliničkog centra Banja Luka privremeno rješenje jeste privatna firma "Kenis", sa sjedištem u Tuzli, koja imaju dozvolu za hermetičko pakovanje i izvoz opasnih materija u malobrojne evropske spalionice.
- Infektivni otpad, upotrijebljene igle, gaze i zavoji, potapaju se u hemijska sredstava, a nakon toga spaljuju u maloj spalionici banjolučkog kliničkog centra - pojasnio je direktor Stanetić, uz napomenu da poseban problem predstavlja radioaktivni materijal, za koji ne postoji bezbjedno skladište u cijeloj RS.
Desimir Miljić, glavni republički zdravstveno-sanitarni inspektor, ipak, uvjerava da Republička uprava za inspekcijske poslove, redovnim kontrolama na terenu, još uvijek nije utvrdila veća ekološka zagađenja, koja bi mogla ugroziti zdravlje ljudi.
U Ministarstvu zdravlja RS i Federalnom ministarstvu zdravstva svjesni su problema. Entitetski resorni ministri dr Ranko Škrbić i dr Safet Omerović saglasni su da pitanje medicinskog otpada u BiH treba sistemski riješiti, ali konačno rješenje, za sada, nije ponuđeno.

Ostale vijestiArhiva