Naprasna srčana smrt je neočekivana prirodna smrt izazvana srčanim uzrocima koja se dešava bez simptoma ili sa simptomima koji su prisutni kraće od jednog sata u osoba s prethodno poznatim ili nepoznatim srčanim oboljenjem.
Za nju se najčešće kaže da je neobjašnjiva brza smrt koja se dešava kod naizgled zdravih ljudi za vrijeme njihovog svakodnevnog posla, bez anamnestičkih podataka o prethodno značajnoj bolesti i koji ne primaju nikakvu terapiju.
Međutim, svaka smrt zbog bolesnih krvnih sudova srca (angina pektoris) ipak se može smatrati očekivanom, samo neke od ovih smrti su manje očekivane od drugih.
Muškarci su dva puta ugroženiji nego žene, među pušačima je 2-3 puta češća u svim dobnim skupinama, a slično je s alkoholičarima i narkomanima. Teoretski uzrok naprasne smrti može biti svako srčano oboljenje, ali i respiratorni, metabolički, neurološki, gastroenterološki problemi, električni udar, embolije, opekotine, perforacija ulkusa, intracerebralno i subarahnoidalno krvarenje, davljenje, utapanje, anafilaktički šok, trovanje parama ugljenvodonika, kateterizacione intervencije, endoskopske procedure itd. Naprasna srčana smrt, bez obzira na veliki i brzi razvoj medicine u dijagnostici i terapiji srčanih oboljenja još uvijek nije rasvijetljena. I dalje ostaje nepotpuno definiran tačan patoanatomski supstrat, elektrofiziološki mehanizmi i okidači ovog poremećaja.
Pouzdano se zna da je u 90 posto slučajeva iznenadne smrti odraslih muškaraca, uzrok ateroskleroza krvnih sudova srca, dok je kod žena s naprasnom smrti srčana ishemija nešto manje zastupljena.
Kod mlađih osoba najčešći uzroci bili su: kongenitalne anomalije koronarnih arterija, mišićni mostovi iznad ovih arterija, ruptura aorte i embolije.
Suženje lumena krvnog suda za više od 70 procenata na jednoj ili više srčanih arterija je najčešći nalaz kod naprasne smrti na autopsiji. Ožiljci od preležanog infarkta srčanog mišića pronađeni su u dvije trećine umrlih.
Bez obzira što dolazi iznenada i što je često smrtonosna, naprasna srčana smrt nije uvijek tako iznenadna niti mora biti toliko smrtonosna. Znanstvenici i ljekari su prikupili nekoliko učestalih znakova i simptoma prije nastupa NSS.
To su: bol u prsima, gubitak daha, gubitak ravnoteže, mučnina, povraćanje, uznemirenost, umor i depresija. Neki ljudi mogu osjećati ove simptome satima prije zastoja srca, a u 90 posto slučajeva simptomi su trajali barem pet minuta. U samo 25 posto slučajeva, pacijenti su doživjeli srčani arest iz vedra neba - bez prethodnih simptoma. Nekada je klinička slika dramatična i počinje tipičnim koronarnim bolom u prsima u toku akutnog infarkta miokarda, s brzom progresijom u smrt u toku najviše do jednog sata.
Klasični opis događaja je da se pacijent iz punog zdravlja, pune radne aktivnosti ili u najvećem takmičarskom naporu ili u toku emocionalnog stresa u jednom momentu sruši, gubi svijest, postaje cijanotičan, prestaje disati, ostaje bez pulsa i krvnog pritiska, što je sve uzrokovano treperenjem srca (VF - ventrikularna fibrilacija), zastojem rada srca ili izrazitom bradikardijom uz sliku kliničke smrti. Zdravim životom i redovnom tjelesnom aktivnošću može se zaustaviti napredovanje srčane bolesti i spriječiti infarkt, odnosno srčana smrt. Redovna tjelesna aktivnost smanjuje rizik srčanog infarkta. Osim toga, takvo će ponašanje povoljno utjecati na tjelesnu težinu i krvni pritisak i povećat će se rezerve kapaciteta srca i ojačati imunološki sistem.
Važni su i redovni pregledi kod porodičnog ljekara ili kardiologa. A kako pružiti prvu pomoć? Što hitnije pristupiti kardiopulmonalnoj reanimaciji.

Ostale vijestiArhiva