Leća se ubraja u grupu zrnatih mahunarki, zajedno s grahom, graškom, bobom i slanutkom. Poznato je oko četrdesetak sorti, koje se razlikuju bojom, veličinom i oblikom.
Leća se uzgajala još od kamenog doba, a pretpostavlja se da potiče iz jugozapadne Azije, odakle se putem Sredozemlja proširila u Europu.
Inače se smatra da je leća bila prva namirnica koju je čovjek počeo uzgajati. Prije 8000 godina pronađena je na arheološkim nalazištima Bliskog Istoka, a pronađena je i u grobnicama egipatskih faraona. Uzgajali su je i stari Grci i Rimljani, a spominje se i u Bibliji. Leća je vijekovima uz ječam i pšenicu bila osnovna ljudska namirnica.
Leća je, što je najbitnije u vremenima ekonomske krize veoma jeftina.
Puna je proteina i vlakana (100 g suhe leće osigurava 48% proteina i 46% vlakana od preporučenih dnevnih potreba), a i ostale mahunarke su najbolji izvor proteina u biljnom svijetu.
Ljekovita svojstva leće su mnogobrojna. Ova mahunarka ne sadrži zasićene masnoće, kao ni štetni holesterol, a izvanredan je izvor topivih i netopivih vlakana.Topiva vlakna snižavaju razinu glukoze i kolesterola u krvi,dok netopiva vlakna ubrzavaju metabolizam probavu i skraćuju vrijeme zadržavanja hrane u probavnom sustavu, te na taj način smanjuju rizik od raka debelog crijeva.
Leća sadrži i visok postotak vitamina B-kompleksa što povoljno utiče na nervni sistem, te zdravlje kože i kose, dok visoki sadržaj željeza pomaže u sprječavanju slabokrvnosti.
Prilikom pripreme stavite leću u vrelu vodu jer će tako biti brže skuhana. U zavisnosti od vrste leće kuhanje traje od 20 do 40 minuta, a služi se kao varivo, kao dodatak salatama, kao prilog uz meso i ribu.

Ostale vijestiArhiva