Jedan od najvećih svjetskih autoriteta za rak, prof. dr. Karol Sikora, direktor britanskog CancerPartnersUK, tvrdi da se užurbano radi baš na tom putu. Među ostalim, dekodiranje DNK stanica raka omogućit će da se barem neke vrste zloćudnih bolesti u budućnosti efikasnije liječe.

Naučnici u tome daju prednost raku dojke, prostate, testisa i debelog crijeva, dok pesimizam i dalje vlada kad je riječ o raku gušterače i pluća, s tim da ističu kako bi suzbijanje pušenja i tu moglo dati odlične rezultate.

Bez obzira na to što je rak ipak bolest uglavnom starijih od 60 godina, sve duži životni vijek govori u korist kvalitetnijeg liječenja koje neće produžiti život na samo nekoliko mjeseci, navodi Jutarnji list.

U ovom trenutku zna se DNK pet različitih vrsta raka, što omogućava kvalitetniji rad na novim lijekovima, ali utiče i na mjere prevencije i dijagnostike. Poznat je način kako se faktori rasta vežu uz stanice kojima šalju krive poruke koje izazivaju nekontrolisan rast zloćudnih stanica, što je već rezultiralo sa čak 700 novih spojeva, od kojih bi neki mogli postati ozbiljni lijekovi. Liječenje u budućnosti temeljilo bi se na individualizovanoj terapiji, odnosno na tome da DNK stanica raka kod svakog pojedinog pacijenta određuje i vrstu lijeka, kaže Sikora.

Umjesto raznih vrsta lijekova za različite vrste raka, budućnost je u definisanju molekula tumorskih stanica bez obzira na to gdje se one nalazile i lijek bi trebao na njih direktno djelovati. U tom bi slučaju terpija bila manje toksična, mogla bi se uzimati duže vrijeme, pa čak i doživotno. Govori se i o preventivnim lijekovima koji bi uspješno djelovali kod onih koji imaju povećan rizik za rak. Takođe se ističe da programi probira za rano otkrivanje raka trebaju biti prilagođeni svakom pojedincu jer će nekima trebati češće, a nekima rjeđe kontrole. Ali, u toj mogućoj svijetloj budućnosti naučnici vide najveći problem u finansiranju.

I dosad postojeći lijekovi, mada su palijativno rješenje koje produžava život samo nekoliko mjeseci, nisu svima dostupni pod istim uslovima.

Novi bi lijekovi vjerovatno bili još skuplji, pa će se morati razmisliti o novim načinima finansiranja takvog liječenja, odnosno osiguranci bi možda mogli unaprijed odlučiti žele li dodatno osiguranje za tu vrstu zdravstvenog rizika ili će skupe lijekove doplaćivati po potrebi. Živi dugo i umri brzo, bit će mantra ovog vijeka kad je riječ o raku, smatra Sikora.

Ostale vijestiArhiva