Vesti
Društvo i ekonomija
Uranijumski danak na jugu Srbije05.11.2007. 12:00
Izvor: Blic

Prema podacima Zavoda za javno zdravlje u Vranju, broj novoobolelih od raka veći je dvanaest puta u 2005. godini u odnosu na deceniju ranije. Lekari kažu da ovaj podatak ne čudi, jer je tokom NATO bombardovanja na jugu Srbije korišćena municija s osiromašenim uranijumom.
U Italiji je zbog osiromašenog uranijuma pokrenuta parlamentarna istraga, jer je 225 vojnika koji su boravili na Kosmetu u okviru mirovne misije obolelo, a čak 37 umrlo od malignih bolesti. Municija s osiromašenim uranijumom najviše je korišćena u okolini Prizrena i Peći, gde su stacionirane nemačke i italijanske snage Kfora. Italijanski veterani neće biti prepušteni sami sebi, jer je država predvidela da u naredne tri godine izdvoji pet miliona evra godišnje za vojnike žrtve osiromašenog uranijuma. O italijanskim vojnicima ima ko da brine, ali šta je s civilima iz Srbije, sa Kosova i Republike Srpske, gde je korišćena ova municija. Zna se da su maligne bolesti u stalnom porastu u Srbiji, ali koliko je na tu ekspanziju uticao osiromašeni uranijum - ozbiljnih analiza nema.
Dr Radomir Kovačević iz Instituta za medicinu rada i radiološku zaštitu "Dr Dragomir Karajović" kaže da će se u narednih deset godina posledice bombardovanja osiromašenim uranijumom mnogo više odraziti na vrste oboljenja i uzroke umiranja, jer će doći do raspadanja košuljica neeksplodirane municije u kojima se nalazi osiromašeni uranijum.
- Najviše će biti kancera kod odraslih i genetskih deformacija kod novorođenčadi.
Zabrinjavajuće slike deformiteta kod dece stižu iz Iraka, gde je prvi put korišćena municija s osiromašenim uranijumom - upozorava dr Kovačević.
On kaže da su osobe koje borave u kontaminiranim područjima u velikom riziku da obole od kancera limfnih žlezda, krvi, pluća, raka dojke. Institut za medicinu rada i radiološku zaštitu "Dr Dragomir Karajović" uradio je tokom 2002. interno istraživanje u rejonu Vranja. Tom prilikom došli su do poražavajućih rezultata o internoj kontaminaciji stanovništva uranijumom. Pokazalo se da je u grupi od 29 ispitanika bilo nekoliko onih koji su kontaminirani uranijumom. U jednom slučaju je utvrđena ogromna kontaminiranost (3.759 nanograma po litru), a reč je o čoveku koji je radio na dekontaminaciji oko jednog bunara.
Naš sagovornik kaže da su lažne dileme da li osiromašeni uranijum ima negativne posledice na životnu sredinu i zdravlje ljudi, jer su potvrđene štetne posledice na biljni i životinjski svet, pa samim tim i na čoveka.
Vek raspada uranijuma je oko 4,5 milijardi godina, koliki je i vek planete, s tim što je planeta već preživela dve milijarde godina. Radijus kontaminacije zemljišta je 500 metara od mete.
- Zabrinjavajući je podatak da nema potrebnih sredstava za praćenje i ispitivanje ugroženosti zdravlja rizičnih grupa stanovništva, kao ni za praćenje podzemnih voda, ugroženog biljnog i životinjskog sveta. Unošenje osiromašenog uranijuma u lanac ishrane jeste realna opasnost. Takođe, nema sredstava ni za adekvatno rešavanje problema kontaminiranog zemljišta, kao ni za prikupljenu neeksplodiranu municiju - dodaje dr Kovačević.
Inače prema zvaničnim podacima Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma, godišnje od karcinoma u BiH oboli 11.000 ljudi, što je za oko 30 odsto više nego pre rata.
- U Sarajevu su u stalnom porastu broj obolelih od leukemije i genetskih poremećaja. Osim Sarajeva, posebno ugrožene zone su Hadžići i Han Pijesak. U Bosni je konstatovano da više nema površinske radijacije, ali opasnost predstavlja neeksplodirana municija u zemlji koja korodira i ispušta otrove. Zna se da je period raspada takve municije 40 godina - objašnjava Jelena Đerković, koja je pre dve godine bila član parlamentarne komisije BiH za prikupljanje podataka o posledicama bombardovanja municijom s osiromašenim uranijumom. Ona kaže da bi država morala da izdvoji dodatna sredstva da se 15 lokacija u BiH očisti od zaostale municije, koja bi se skladištila kao sav drugi radioaktivni otpad.
Ostale vestiArhiva
- 31/03 Spoljnotrgovinska razmena u periodu januar-februar…
- 26/03 Dinkić odgovorio na navode Anketne komisije…
- 20/03 Sajam automobila 2025: Najskuplji automobili,…
- 18/03 Poštanska štedionica prva banka u programu…
- 17/03 Šušnjar: Janaf bi mogao da kupi ruski udeo…
- 14/03 Usvojena uredba o podsticajima u poljoprivredi…
- 13/03 NBS ni ovog meseca neće menjati kamatnu stopu
- 12/03 O čemu se raspravlja na sednici Skupštine…
- 11/03 Čadež: Kina lane najveći investitor u Srbiji,…
- 10/03 Čipflacija, gridflacija… Koji sve oblici…
- 09/03 Poskupljenje turističkih aranžmana i za 20-25…
- 07/03 Koliko će spuštanje kamatnih stopa umanjiti…
- 09/01 Budžet Srbije za 11 meseci 2024. imao deficit…
- 26/12 Nema kolapsa, EPS spreman ušao u zimu
- 25/12 Radnici Pošte Srbije najavili protest danas…
- 23/12 Narodna banka Srbije usvojila propise za…
- 19/12 NIS uspešno plasirao korporativne obveznice,…
- 17/12 Od 1. januara velike promene u plaćanju poreza!…
- 12/12 Cene stanova u Srbiji blago porasle u trećem…
- 09/12 Odbor direktora MMF potvrdio novi nefinansijski…
- 07/12 Ežis i Utiber tvrde da nisu prisustvovali…
- 03/12 Direktorka Gimnazije u Leskovcu tvrdi da…
- 29/11 Premijer: Srbija postaje centar poslovanja…
- 27/11 Od 1. januara kamatne stope na stambene kredite…