Vesti
Društvo i ekonomija
Raste žito, ali i cena22.06.2006. 08:00
Izvor: Novosti
BEOGRAD - Mlinari i drugi prerađivači pšenice u Srbiji ove godine će se boriti za svako zrno hlebnog žita s obzirom da je očekivani deficit oko 250.000 tona. Uprkos tome, nepunih mesec dana pred žetvu, još se ne zna na koju cenu za ovogodišnji rod ratari mogu sa sigurnošću da računaju.
S obzirom na zakasnelu setvu i loše vreme očekivani rod od oko 1,5 miliona tona pšenice verovatno neće zadovoljiti domaće potrebe. To znači da će prinosi po hektaru biti oko 3,2 do 3,5 tona sem izuzetno u nekim krajevima gde je pšenica na vreme posejana pa se može računati i na rekordne prinose od oko sedam tona.
Odbor za poljoprivredu PKS procenjuje da bi se uz domaćinski odnos države, i pored slabog roda, nekako mogli izvući da ove godine ne uvozimo hlebno žito.
- Predložili smo da se svi proizvođači, bez obzira da li su registrovali svoja gazdinstva ili ne, premiraju sa dva dinara po kilogramu, a da se za jesenju setvu daju subvencije od oko sto evra po hektaru i da se ratari na vreme sa tim upoznaju - kaže Milan Prostran, sekretar tog udruženja. - Cena koja se sada ugovara je oko 9,6 dinara po kilogramu "na zeleno", a verovatno će rasti i do 10 - 11 dinara, pa i više. To će svakako zavisiti od ponude i potražnje, a već je za oko dinar porasla u poslednjih mesec dana.
PKS savetuje ratare, kaže Prostran, da, ako ne moraju, odmah ne prodaju pšenicu već da je lageruju, pošto država to subvencioniše i sačekaju bolju cenu.
- Država bi mogla da napravi dobar gest sa tih dva dinara po kilogramu i tako spreči da se domaća pšenica izvozi - kaže Prostran. - A to je moguće očekivati s obzirom da je izvoz slobodan. U tom slučaju mi bismo na proleće uvozili hlebno žito, što je najgora varijanta.
DINAR VIŠE
GODIŠNJE potrebe subotičke "Fidelinke" su oko 100 hiljada tona, a sa svojih njiva mogu da dobiju tek oko petinu te količine. Ostalo će, kaže Aleksandar Tadić, zamenik generalnog direktora, nabaviti na tržištu iz svog i drugih regiona u Srbiji.
- Lane smo kupili oko 80.000 tona po ceni od 8,15 dinara po kilogramu - kaže Tadić. - Plaćali smo je dinar više od drugih, odnosno od tržišne cene, a verovatno će tako biti i ove godine.
S obzirom na zakasnelu setvu i loše vreme očekivani rod od oko 1,5 miliona tona pšenice verovatno neće zadovoljiti domaće potrebe. To znači da će prinosi po hektaru biti oko 3,2 do 3,5 tona sem izuzetno u nekim krajevima gde je pšenica na vreme posejana pa se može računati i na rekordne prinose od oko sedam tona.
Odbor za poljoprivredu PKS procenjuje da bi se uz domaćinski odnos države, i pored slabog roda, nekako mogli izvući da ove godine ne uvozimo hlebno žito.
- Predložili smo da se svi proizvođači, bez obzira da li su registrovali svoja gazdinstva ili ne, premiraju sa dva dinara po kilogramu, a da se za jesenju setvu daju subvencije od oko sto evra po hektaru i da se ratari na vreme sa tim upoznaju - kaže Milan Prostran, sekretar tog udruženja. - Cena koja se sada ugovara je oko 9,6 dinara po kilogramu "na zeleno", a verovatno će rasti i do 10 - 11 dinara, pa i više. To će svakako zavisiti od ponude i potražnje, a već je za oko dinar porasla u poslednjih mesec dana.
PKS savetuje ratare, kaže Prostran, da, ako ne moraju, odmah ne prodaju pšenicu već da je lageruju, pošto država to subvencioniše i sačekaju bolju cenu.
- Država bi mogla da napravi dobar gest sa tih dva dinara po kilogramu i tako spreči da se domaća pšenica izvozi - kaže Prostran. - A to je moguće očekivati s obzirom da je izvoz slobodan. U tom slučaju mi bismo na proleće uvozili hlebno žito, što je najgora varijanta.
DINAR VIŠE
GODIŠNJE potrebe subotičke "Fidelinke" su oko 100 hiljada tona, a sa svojih njiva mogu da dobiju tek oko petinu te količine. Ostalo će, kaže Aleksandar Tadić, zamenik generalnog direktora, nabaviti na tržištu iz svog i drugih regiona u Srbiji.
- Lane smo kupili oko 80.000 tona po ceni od 8,15 dinara po kilogramu - kaže Tadić. - Plaćali smo je dinar više od drugih, odnosno od tržišne cene, a verovatno će tako biti i ove godine.
Ostale vestiArhiva
- 31/03 Spoljnotrgovinska razmena u periodu januar-februar…
- 26/03 Dinkić odgovorio na navode Anketne komisije…
- 20/03 Sajam automobila 2025: Najskuplji automobili,…
- 18/03 Poštanska štedionica prva banka u programu…
- 17/03 Šušnjar: Janaf bi mogao da kupi ruski udeo…
- 14/03 Usvojena uredba o podsticajima u poljoprivredi…
- 13/03 NBS ni ovog meseca neće menjati kamatnu stopu
- 12/03 O čemu se raspravlja na sednici Skupštine…
- 11/03 Čadež: Kina lane najveći investitor u Srbiji,…
- 10/03 Čipflacija, gridflacija… Koji sve oblici…
- 09/03 Poskupljenje turističkih aranžmana i za 20-25…
- 07/03 Koliko će spuštanje kamatnih stopa umanjiti…
- 09/01 Budžet Srbije za 11 meseci 2024. imao deficit…
- 26/12 Nema kolapsa, EPS spreman ušao u zimu
- 25/12 Radnici Pošte Srbije najavili protest danas…
- 23/12 Narodna banka Srbije usvojila propise za…
- 19/12 NIS uspešno plasirao korporativne obveznice,…
- 17/12 Od 1. januara velike promene u plaćanju poreza!…
- 12/12 Cene stanova u Srbiji blago porasle u trećem…
- 09/12 Odbor direktora MMF potvrdio novi nefinansijski…
- 07/12 Ežis i Utiber tvrde da nisu prisustvovali…
- 03/12 Direktorka Gimnazije u Leskovcu tvrdi da…
- 29/11 Premijer: Srbija postaje centar poslovanja…
- 27/11 Od 1. januara kamatne stope na stambene kredite…