Vesti
Društvo i ekonomija
Žetva završena, prinosi na nivou očekivanog08.08.2009. 14:00
Izvor: Borba

Prinos pšenice po hektaru je na novou očekivanog pre kiša, što znači da je veoma dobar i da ga obilne padavine nisu umanjile, kazao je Saković, dodajući da kiše, pak, jesu malo uticale na pogoršanje kvaliteta zrna, odnosno na smanjenje njegove hektolitarske težine.
On je objasnio da se to odražava na ukupnu energiju, odnosno parametar koji pokazuje kakav se hleb može dobiti od pšenice, navodeći da postoje određeni problemi sa procentom te energije.
"Za dobra žita procenat te energije viši je od 50 odsto, a za lošija ispod 50 odsto", rekao je Saković, ističući da što je ta energija niža, onda je i pšenica lošija.
On je podsetio i da je Srbija u sezonu žetve ušla sa prelaznim zalihama pšenice većim od 400.000 tona, precizirajući da su te zalihe procenjene na između 400.000 i 450.000 tona.
Na početku jula zemlja je raspolagala sa oko 2,5 miliona tona pšenice, a domaće potrebe iznose oko 1,6 miliona tona, naveo je Saković, dodajući da višak iznosi 900.000 tona pšenice.
"Od tih viškova uvek ostaje deo za neke naredne rezerve i prelazne zalihe za sledeću godinu i realno bi bilo očekivati da te rezerve budu između 300.000 i 400.000 tona", rekao je Saković.
On je ocenio da bi iz zemlje trebalo izvesti negde između 500.000 i 600.000 tona pšenice, kako bi tržište moglo normalno da funkcioniše. Saković je upozorio da je domaće tržište pšenice trenutno u teškom stanju i suočava se sa ozbiljnim problemima - niskom cenom pšenice i nepostojanjem kupaca za tu kulturu.
"Tržište je u ovom trenutku blokirano, i praktično nemamo kupce za našu pšenicu, jer mlinari kupuju minimalne količine, maltene ono što im je nedeljna potreba", objasnio je Saković, dodajući da mlinari ne žele da prave zalihe i sebe izlažu dodatnim troškovima.
Trgovci, takođe ne kupuju pšenicu, jer i ovako niska cena na tržištu visoka je za izvoz i na njoj se ne može zaraditi, kazao je Saković.
On je istakao da je količina pšenice ovogodišnjeg roda koju je država otkupila mala, jer tih oko 65.000 tona čini svega oko tri odsto ukupne proizvodnje i manje od tri odsto postojećih ukupnih količina u zemlji.
"Ono što za proizvođače ne valja je što je trenutna cena pšenice između osam ipo i devet dinara", istakao je Saković, procenjujući da će zbog pritiska, žito u avgustu još dodatno pojeftiniti i cena će verovatno iznositi osam dinara.
Rešenje za postojeće probleme na srpskom tržištu pšenice u ovom trenutku je "više u rukama države, nego svih drugih", dodao je Saković.
Ostale vestiArhiva
- 31/03 Spoljnotrgovinska razmena u periodu januar-februar…
- 26/03 Dinkić odgovorio na navode Anketne komisije…
- 20/03 Sajam automobila 2025: Najskuplji automobili,…
- 18/03 Poštanska štedionica prva banka u programu…
- 17/03 Šušnjar: Janaf bi mogao da kupi ruski udeo…
- 14/03 Usvojena uredba o podsticajima u poljoprivredi…
- 13/03 NBS ni ovog meseca neće menjati kamatnu stopu
- 12/03 O čemu se raspravlja na sednici Skupštine…
- 11/03 Čadež: Kina lane najveći investitor u Srbiji,…
- 10/03 Čipflacija, gridflacija… Koji sve oblici…
- 09/03 Poskupljenje turističkih aranžmana i za 20-25…
- 07/03 Koliko će spuštanje kamatnih stopa umanjiti…
- 09/01 Budžet Srbije za 11 meseci 2024. imao deficit…
- 26/12 Nema kolapsa, EPS spreman ušao u zimu
- 25/12 Radnici Pošte Srbije najavili protest danas…
- 23/12 Narodna banka Srbije usvojila propise za…
- 19/12 NIS uspešno plasirao korporativne obveznice,…
- 17/12 Od 1. januara velike promene u plaćanju poreza!…
- 12/12 Cene stanova u Srbiji blago porasle u trećem…
- 09/12 Odbor direktora MMF potvrdio novi nefinansijski…
- 07/12 Ežis i Utiber tvrde da nisu prisustvovali…
- 03/12 Direktorka Gimnazije u Leskovcu tvrdi da…
- 29/11 Premijer: Srbija postaje centar poslovanja…
- 27/11 Od 1. januara kamatne stope na stambene kredite…