Vesti
Društvo i ekonomija
I vekna hleba postaje luksuz24.07.2011. 14:00
Izvor: vesti

Potrošači u Srbiji, prema podacima pekara, štede i na hlebu. Za godinu dana proizvodnja hleba smanjena za petinu, a leti, zbog odmora, i do 35 odsto.
Građani Srbije prinuđeni su da štede na svemu, a u poslednje vreme i na hlebu! Za poslednjih godinu dana proizvodnja takozvane osnovne namirnice smanjena je za petinu, a leti zbog godišnjih odmora još i više. To znači da je kriza toliko pogodila potrošače da sada stežu kaiš i za veknu. - Proizvodnja hleba u Srbiji je za poslednjih godinu dana opala od 15 do 20 odsto, a u letnjim mesecima zbog godišnjih odmora za još 15 odsto - kaže Zoran Pralica, predsednik Unije privatnih pekara Srbije, koja pokriva oko 70 odsto domaćeg tržišta tom namirnicom.
- To znači da u julu i avgustu naši pekari smanjuju proizvodnju za od 30 do 35 odsto.
Pralica napominje da građani očigledno više vode računa o svakoj kriški i manje bacaju hleb kada nije svež. To je posebno primetno u gradskim sredinama, dok je u prigradskim naseljima i siromašnijim opštinama prodaja hleba u izvesnom procentu porasla.
- Naravno, ima onih koji su zbog slabije kupovne moći primorani da štede, pa kupuju manje količine, ali ima i onih koji menjaju način ishrane - objašnjava Pralica.
Istraživanja pokazuju da sedam odsto naših građana, između ostalog, pazari i manje hleba. Budući da se ova namirnica smatra i hranom siromašnih, ovo je najbolji pokazatelj da je kriza došla do grla.
Uprkos smanjenom prometu, u Srbiji se tradicionalno mnogo jede hleb. Prosečan građanin naše zemlje i dalje godišnje troši tri puta više te namirnice nego, na primer, stanovnik Evropske unije.
- Jedemo 105,9 kilograma hleba po stanovniku godišnje, što je ubedljivo najveća potrošnja u Evropi. To govori i o standardu naših građana - ukazuju u Privrednoj komori Srbije.
Istovremeno, ostale osnovne namirnice, poput mleka i mesa, trošimo, po stanovniku, četiri puta manje nego u EU. Ovi podaci pokazuju da je struktura potrošnje hrane u Srbiji znatno nepovoljnija u odnosu na razvijene evropske zemlje.
Ako se uzmu u obzir sva poskupljenja, naročito hrane, a samo je hleb za poslednjih godinu dana poskupeo 40 odsto, standard građana bezmalo je prepolovljen. Pošto se izmire svi računi i napuni frižider, u novčaniku jedva da ostane nekoliko hiljada dinara da se izgura do kraja meseca.
Ostale vestiArhiva
- 31/03 Spoljnotrgovinska razmena u periodu januar-februar…
- 26/03 Dinkić odgovorio na navode Anketne komisije…
- 20/03 Sajam automobila 2025: Najskuplji automobili,…
- 18/03 Poštanska štedionica prva banka u programu…
- 17/03 Šušnjar: Janaf bi mogao da kupi ruski udeo…
- 14/03 Usvojena uredba o podsticajima u poljoprivredi…
- 13/03 NBS ni ovog meseca neće menjati kamatnu stopu
- 12/03 O čemu se raspravlja na sednici Skupštine…
- 11/03 Čadež: Kina lane najveći investitor u Srbiji,…
- 10/03 Čipflacija, gridflacija… Koji sve oblici…
- 09/03 Poskupljenje turističkih aranžmana i za 20-25…
- 07/03 Koliko će spuštanje kamatnih stopa umanjiti…
- 09/01 Budžet Srbije za 11 meseci 2024. imao deficit…
- 26/12 Nema kolapsa, EPS spreman ušao u zimu
- 25/12 Radnici Pošte Srbije najavili protest danas…
- 23/12 Narodna banka Srbije usvojila propise za…
- 19/12 NIS uspešno plasirao korporativne obveznice,…
- 17/12 Od 1. januara velike promene u plaćanju poreza!…
- 12/12 Cene stanova u Srbiji blago porasle u trećem…
- 09/12 Odbor direktora MMF potvrdio novi nefinansijski…
- 07/12 Ežis i Utiber tvrde da nisu prisustvovali…
- 03/12 Direktorka Gimnazije u Leskovcu tvrdi da…
- 29/11 Premijer: Srbija postaje centar poslovanja…
- 27/11 Od 1. januara kamatne stope na stambene kredite…