Vesti
Društvo i ekonomija
Trgovinski lanci izbegavaju Srbiju
24.09.2011. 14:00
Izvor: b92
Trgovinski lanci izbegavaju Srbiju
Beograd -- Sa usvajanjem podzakonskih akata, bez kojih često nije moguće nastaviti investiciju ili dovesti novog ulagača, u Srbiji se u proseku kasni 260 dana.
Bez tih nižih propisa koji detaljnije uređuju uslove poslovanja, pojedini zakoni ne mogu da se primene u punoj meri i po nekoliko godina.

Razloge za to mnogi vide u lenjosti ili nedostatku kadrova u ministarstvima, ali i u lobiranju u Vladi za interese različitih kompanija ili sektora.

U Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj navode primer Zakona o trgovini koji je stupio na snagu 5. avgusta prošle godine, a gde je od 11 podzakonskih propisa, Ministarstvo trgovine ove godine usvojilo samo dva.

"U Srbiji zato još uvek nema očekivane konkurencije u sektoru trgovine i ne dolaze takozvani hard diskonti, koji imaju niže marže i predstavljaju prvu ozbiljnu konkurenciju postojećim trgovinskim lancima", kaže Jelena Bojović, programski direktor NALED-a.

Nemački Lidl je registrovao firmu u Srbiji u januaru ove godine, ali od tada nije bilo reči o daljoj investiciji. Na pitanje da li njihov ulazak u Srbiju koči regulativa koja nedostaje, Štefan Krukl iz Lidla kazao je da ta kompanija trenutno preispituje šanse u nekoliko zemalja.

"Na ledu" i investicija od 470 miliona evra

Američka kompanija "Continental Wind Partners“ (CWP) u Kovinu je uložila 3,5 miliona evra kao pripremu za izgradnju vetroparka, ali ukupnu investiciju od 470 miliona evra ne može da nastavi sve dok Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku ne donese dva neophodna podzakonska akta.

Rok, doduše, još nije istekao i predviđen je za kraj ove godine, ali Ana Brnabić koja radi na Zakonu o energetici i projektu USAID-a, zbog dosadašnje prakse strahuje da bi prolongiranja moglo da bude.

"Zakon o energetici je u suštini dobar, ali se bez podzakonskih akata ne može primeniti. Neophodni propisi se odnose na uslove finansiranja i bez njih nijedna banka ne bi kreditirala CWP. Kompanija bi morala da stopira ozbiljnu investiciju, a već je uložila veliki novac", kaže Brnabićeva.

Mark Krendal, predsednik te kompanije, kaže da je pred njima najskuplji deo procesa, dobijanje dozvola, ali ih neće tražiti sve dok se ne usvoje podzakonska akta. "Ako bi usvajanje bilo odloženo za pola godine, početak izgradnje bismo pomerili sa septembra 2012. na jun 2013. Upravni odbor bi ponovo razmotrio projekat jer bismo veoma teško pružili objašnjenje zbog čega sredstva CWP ne bismo preusmerili u Rumuniju koja vodi bolju politiku prema investitorima", kaže Krendal.

Ista situacija je i sa Zakonom o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna koji je na snazi je od 23. decembra 2009. godine i gde je od osam podzakonskih propisa donet samo jedan. Zato je prošle godine bilo 59 prijava za zaštitu industrijskog dizajna, što je najmanje u poslednjih deset godina.

U Advokatskoj kancelariji "Bojović Dašić Kojović“ podsećaju da pet godina, sve do 2010, i pored zakona, nije bilo Agencije za dodeljivanje licence za poslove poštanskih usluga. "Zakon je postojao, ali ne i njime predviđen Savet Agencije koja bi omogućila da ove poslove, pored poštara, obavljaju i privatne kompanije. Niko novi nije mogao da uđe u biznis", kaže Tijana Kojović, partner u ovoj advokatskoj kancelariji.