Vesti
Društvo i ekonomija
Pre 40 godina ova zemlja je bila zadužena kao Grčka, a danas nema NI EVRO DUGA21.03.2017. 20:00
Izvor: Blic

Jedna od najsrećnijih zemalja sveta, Danska, ove nedelje je otplatila kompletan svoj devizni dug po osnovu obveznica, težak 1,5 milijardi dolara, oslobodivši se prvi put u 183 godine svih dužničkih obaveza u stranoj valuti.
Kako piše agencija "Blumberg", pre samo četiri decenije kada je bila daleko siromašnija, Danska se suočavala s devalvacijama i ekonomskim propadanjem."U ranim 1980-im, Danska je bila tamo gde je sada Grčka - u ekonomskoj krizi", rekao je u telefonskoj izjavi za "Blumberg" Jens Nervig Pedersen, viši analitičar u danskoj A / S banci, ističući da je "sada zemlja među apsolutno najjačim sa rekordno visokim suficitom tekućeg računa i jakim javnim finansijama".
Od 19. veka, Danska se zaduživala u inostranstvu kako bi finansirala sve - od rata protiv Nemačke do izgradnje železničkih pruga. Deficit države je rastao tako brzo da je u kasnim 1970-im i ranim 1980-im, Danska bila primorana da devalvira nacionalnu valutu, krunu, kako bi ponovo uravnotežila svoju ekonomiju.
Zvanični Kopenhagen je tada uveo režim fiksnog kursa i preduzeo ekonomske reforme s ciljem da preobrazi Dansku u bastion stabilnosti sa kreditnim rejtingom AAA, koji drži i danas. Reforme su obuhvatile zauzdavanje zaduživanja potrošača kroz poskupljenje cene zajmova.
Danas, Danska više ne mora da emituje dužničke hartije u dolarima ili evrima, zahvaljujući svojim ogromnim deviznim rezervama, koje koristi za odbranu vrednosti krune prema evru. Njene devizne rezerve od oko 467 milijardi kruna (67,5 milijardi dolara) sada su duplo veće nego pre deset godina.
Danska centralna banka je prošlog meseca prodala 4,7 milijardi kruna kako bi oslabila domaću valutu, pošto su politički rizici vezani za francuske izbore pokrenuli strane investitore da potraže sigurnost u danskim aktivama.
Nordea Bank AB je objavila da bi političke napetosti u Francuskoj mogle da prisile Dansku da posegne za još većim intervencijama od onih koje su preduzete prošle godine kako bi se neutralisali negativni uticaji od britanskog glasanja za izlazak iz EU.
Danska centralna država od marta 2014. godine nema potrebu da se zadužuje u stranoj valuti, kaže Lars Majland Nilsen, šef kancelarije za dug u centralnoj banci, dodajući da je država u 2015. godini odustala od emisije deviznih obveznica i da nema u planu izlazak na devizno tržište duga ni u 2016, prenosi "Blumberg".
Ostale vestiArhiva
- 31/03 Spoljnotrgovinska razmena u periodu januar-februar…
- 26/03 Dinkić odgovorio na navode Anketne komisije…
- 20/03 Sajam automobila 2025: Najskuplji automobili,…
- 18/03 Poštanska štedionica prva banka u programu…
- 17/03 Šušnjar: Janaf bi mogao da kupi ruski udeo…
- 14/03 Usvojena uredba o podsticajima u poljoprivredi…
- 13/03 NBS ni ovog meseca neće menjati kamatnu stopu
- 12/03 O čemu se raspravlja na sednici Skupštine…
- 11/03 Čadež: Kina lane najveći investitor u Srbiji,…
- 10/03 Čipflacija, gridflacija… Koji sve oblici…
- 09/03 Poskupljenje turističkih aranžmana i za 20-25…
- 07/03 Koliko će spuštanje kamatnih stopa umanjiti…
- 09/01 Budžet Srbije za 11 meseci 2024. imao deficit…
- 26/12 Nema kolapsa, EPS spreman ušao u zimu
- 25/12 Radnici Pošte Srbije najavili protest danas…
- 23/12 Narodna banka Srbije usvojila propise za…
- 19/12 NIS uspešno plasirao korporativne obveznice,…
- 17/12 Od 1. januara velike promene u plaćanju poreza!…
- 12/12 Cene stanova u Srbiji blago porasle u trećem…
- 09/12 Odbor direktora MMF potvrdio novi nefinansijski…
- 07/12 Ežis i Utiber tvrde da nisu prisustvovali…
- 03/12 Direktorka Gimnazije u Leskovcu tvrdi da…
- 29/11 Premijer: Srbija postaje centar poslovanja…
- 27/11 Od 1. januara kamatne stope na stambene kredite…