Podgorica - Svečano finale trajalo je svega dvadesetak minuta, ali i to je bilo dovljno za nekoliko istorijskih događaja. U subotu veče, crnogorski parlament ozvaničio je nezavisnost Crne Gore, državna zajednica Srbija i Crna Gora ugašena je, a Srbiji je otvoren put da takođe postane nova država Evrope.
Poslanici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Liberalne partije, Građanske partije, Demokratske unije Albanaca i Demokratskog saveza prvo su, u svečano ukrašenoj skupštinskoj sali, usvojili izvještaj o rezultatima glasanja na referendumu 21. maja, koji je podnio predsjednik Republičke referendumske komisije Slovak František Lipka, a potom Odluku o proglašenju nezavisnosti i Deklaraciju nezavisne Crne Gore.

Svijet je, posredstvom TV kamera, mogao direktno da prati obnavljanje crnogorske državnosti poslije 88 godina, ali i da vidi jedan neviđeni fenomen - kako ni legitimnu odluku većine, iskazanu na referendumu 21. maja, predstavnici dijela crnogorskih građana, poznati po tome što se godinama svim silama upinju da ne dobiju svoju državu, neće da prihvate kao realnost iako je tu činjenicu priznala i međunarodna zajednica. Poslanici sve četiri partije Bloka za zajedničku državu - Socijalističke narodne partije, Srpske narodne stranke, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke odlučili su da bojkotom bace sjenku i na subotnju svečanost, kojoj se, po jakoj kiši, radovao i ogroman broj građana okupljenih ispred zgrade parlamenta.

Sve se to dešavalo na par stotina metara od mjesta na kojem je 13/26. novembra 1918. godine donijeta nelegitimna odluka na čuvenoj Podgoričkoj skupštini da se "Crna Gora sa bratskom Srbijom ujedini u jednu državu pod dinastijom Karađorđevića, te tako ujedinjene stupe u zajedničku Otadžbinu našeg troimenog naroda Srba, Hrvata i Slovenaca".
Poslije završetka sjednice, ove od 3. juna 2006, kojoj su prisustvovali predstavnici izvršne i sudske vlaasti Crne Gore, na jarbol ispred zgrade crnogorskog parlamenta podignuta je državna zastava uz intoniranje himne "Oj svijetla majska zoro", a potom je svečano proglašenje nezavisne Crne Gore obilježeno vatrometom.
Nakon svečane sjednice parlamenta, predsjednici Crne Gore, Skupštine i Vlade Filip Vujanović, Ranko Krivokapić i Milo Đukanović priredili su svečani prijem u Vili "Gorica", kojem su prisustvovale brojne ugledne zvanice.
Svečani prijem nije uveličao niko od najviših državnih zvaničnika Srbije. Pozivi su bili upućeni predsjedniku i premijeru Srbije Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici, predsjednicima Skupštine Srbije i Državne zajednice Predragu Markoviću i Zoranu Šamiju, svim članovima Savjeta ministara i načelniku Generalštaba Ljubiši Jokiću.
Predsjednik Srbije Boris Tadić, koji zbog obaveza nije doputovao u Podgoricu, uputio je poruku svim građanima Crne Gore. "Zavidna odgovornost političkih subjekata i masovno učešće građana u demokratskom procesu učvršćuju me u uvjerenju da će Crna Gora postati prosperitetno društvo i kroz partnerstvo sa drugim državama regiona, a prije svih sa Srbijom, ubrzo obezbijediti evropsku budućnost", navodi Tadić u poruci. On je kazao da će Crna Gora na tom putu, kao i uvijek u istoriji, u Srbiji imati najbližeg prijatelja. Iz kabineta predsjednika Skupštine Srbije saopšteno je da je Predrag Marković takođe spriječen obavezama da prisustvuje svečanom prijemu u Podgorici.
Odlukom o proglašenju nezavisnosti konstatovano je da je Crna Gora obnovila samostalnost u postojećim granicama. Crna Gora je nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u njenim postojećim državnim granicama, navodi se u Odluci. U Odluci dalje stoji da Crna Gora, obnovom državne nezavisnosti, preuzima sve poslove koje je usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice SCG povjerila da vrše institucije državne zajednice. Navodi se da će Crna Gora primjenjivati i preuzeti međunarodne ugovore i sporazume koje je zaključila i kojima je pristupila Državna zajednica, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u saglasnosti sa njenim pravnim poretkom
Crna Gora iskazuje poseban interes i punu spremnost da sa Srbijom riješi dosadašnja međusobna prava i obaveze i da razvija dobre i prijateljske međudržavne odnose, navodi se u Deklaraciji. U Deklaraciji se takođe navodi da će Crna Gora, kao nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom, nastaviti da se izgrađuje kao građanska država, multinacionalno, multietničko, multikulturno i viševjersko društvo, zasnovano na poštovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava, prava manjina...
Evropska unija saopštila je u subotu veče da u potpunosti poštuje odluku građana Crne Gore donijetu na referendumu i pozvala Podgoricu i Beograd na konstruktivan dijalog o budućim odnosima. EU je u predsjedničkoj deklaraciji pozvala Vladu Crne Gore i opoziciju da se, poštujući odluku građana, obavežu na dijalog i konstruktivnu saradnju kako bi izvršili političke, društvene i ekonomske reforme.
Francuski predsjednik Žak Širak poručio je građanima Crne Gore da su na referendumu dokazali zrelost. "Ubijeđen sam da ćete se svesrdno pobrinuti da se proces razdvajanja sa Srbijom odvija uz blisko dogovaranje sa njom, u cilju očuvanja dobrih odnosa koji treba da postoje između vaše dvije države", navodi francuski predsjednik u pismu crnogorskom predsjedniku Vujanoviću.

Zahvalnost Marovića



Predsjednik bivše Državne zajednice Svetozar Marović uputio je juče ličnu poruku sa izrazima zahvalnosti na dosadašnjoj saradnji predsjednicima i premijerima Srbije i Crne Gore, Borisu Tadiću, Filipu Vujanoviću, Vojislavu Koštunici i Milu Đukanoviću. Marović je u porukama, kako je saopšteno, izrazio uvjerenje da će Srbija i Crna Gora, kao samostalne države i ubuduće imati prijateljske i čvrste veze, kao i zajedničku evropsku budućnost.

Uskoro generalštab crnogorske vojske



Crnogorski predsjednik Filip Vujanović najavio je da će Crna Gora dobiti novi ustav do kraja godine. To će biti ustav građanske nezavisne Crne Gore koji će afirmisati njene vrijednosti kao multietničke i multikonfesionalne države, rekao je Vujanović za podgoričku TV IN. Crnogorski predsjednik najavio je da će ubrzo biti formirani generalštab crnogorske vojske i savjet bezbjednosti.

Ostale vestiArhiva