ZAGREB - Hrvatska i Srbija imaju bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini od kojeg srpska strana pokušava da odustane problematizujući dve teme - duvan i naftu, ali Hrvatska neće popustiti, izjavio je premijer Hrvatske Ivo Sanader. "Ono što je potpisano treba da važi, i to je ono na čemu ćemo insistirati i kod svih drugih zemalja", rekao je hrvatski premijer.

U pregovore, naglasio je Sanader, uključeno je osam zemalja i sve zajedno trebaju naći najbolji mogući dogovor o CEFTA iza kojega mogu stajati. "U suprotnom, neće biti sporazuma o CEFTA. To mora biti sporazum za koji će svih osam zemalja reći da su saglasne s njim", rekao je Sanader. A ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić je izjavio da će sporazum o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Evropi biti potpisan početkom decembra ove godine.

Dinkić je rekao da je za sve države regiona izuzetno značajno formiranje slobodnog tržišta od 55 miliona stanovnika, koje će povećati priliv investicija. Dinkić, kako prenosi Beta, naveo je da će CEFTA povećati konkurenciju na srpskom tržištu pošto će državama članicama omogućiti slobodan plasman proizvoda, osim poljoprivrednih, u Srbiji.

Inače, tekst ugovora o proširenju CEFTA usaglašen je multilateralnim pregovorima u petak u Briselu, osim dva manja člana, izjavio je glavni pregovarač hrvatske Vladimir Vranković. On je rekao da su ostala otvorena još dva manja člana na zahtev srpskog pregovarača, vezana za carine, odnosno njihovo postupno ukidanje za neke proizvode, za šta je Srbija tražila da joj se omogući prelazno razdoblje od tri godine. Vranković je kazao da će Srbi taj problem rešiti i da bi parafiranje sporazuma o proširenju CEFTA trebalo biti 9. novembra.

A ako Srbija uskoro ukine zabranu uvoza naftnih derivata i zbog najavljenog ulaska u CEFTA ne uvede visoke carine na uvoz benzina i dizela, hrvatska naftna kompanija Ina mogla bi ostvariti veliki povratak na to tržište, piše zagrebačka štampa. Štampa navodi da Ina mesečno u Srbiju izvozi samo maziva, ukapljeni naftni plin, bitumen, petrolej i bazna ulja, i to oko 17.000 tona tih proizvoda uz prihod od oko devet miliona dolara.

Vlada Srbije najavila je, dodaje se, da će od 1. januara 2007. ukinuti zabranu uvoza naftnih derivata, ali da ostaje pitanje kolike će carine uvesti na uvoz benzina i dizela. Ako se, prema Hrvatima, ostvare nezvanične najave o tome da bi carina na evrodizel mogla biti 30 odsto, a na benzine 18 odsto, u tom bi slučaju uvozna goriva, pa tako i ona iz Ine, bila preskupa.

Zagrebačka štampa tvrdi da se očekuje da EU zatraži da carine budu puno manje ako Srbija želi da uđe u Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini, jer će morati da prihvati smanjene carine na uvoz derivata kakve važe u zemljama EU. "U tom slučaju Ini se širom otvaraju vrata za veliki povratak na staro tržište jer stručnjaci ističu da prevoz derivata rečnim brodovima iz rafinerije u Sisku do Beograda gotovo da nije skuplji od prevoza iz novosadske rafinerije", tvrdi štampa.

NADAJU SE "MASNOJ" ZARADI

Hrvatski naftni stručnjaci očekuju da bi Ina u početku mogla svoj izvoz u Srbiju da poveća na oko 400.000 tona goriva godišnje, što bi joj uz sadašnje cene donelo prihod od oko 250 miliona dolara. Vlada Srbije usvojila je početkom oktobra izmene i dopune Zakona o carinskoj tarifi, kojima se ukida zabrana uvoza naftnih derivata i uvode carinske stope od 30 na uvoz dizel goriva i 18 odsto za benzine i mazut, a koje će važiti po usvajanju izmena u Skupštini Srbije. Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Slobodan Sokolović kazao je sredinom oktobra da će se zbog odlaganja raspisivanja tendera za privatizaciju Naftne industrije Srbije, odložiti i uvođenje carina za uvoz nafte i derivata, odnosno ukidanje Uredbe o zabrani uvoza derivata.

Ostale vestiArhiva