Bilefeld - Sve balkanske države moraju za nekoliko godina postati članice Evropske unije, prenijela je u srijedu poslijepodne njemačka novinska agencija DPA iz Brisela ovaj vrlo važan stav predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Baroza. Njegova izjava je, dodajmo, došla u važnom momentu i izazvala je neuobičajeno veliki interes i u njemačkim medijima, vrtjela se i na tv-stanicama (NTV i N24), a u cijelosti su je prenijeli neki programi radija Dojče vele.
Barozo je, naravno, precizirao i ovom prilikom da sve balkanske države moraju prije toga ispuniti čitav niz preduvjeta i uvjeta. No, oni su bili i ostali poznati. Važnije je njegovo uvjerenje kako "Evropska unija ima u svakom slučaju kapacitete i resurse da integrira i balkanske države". Proširenje i na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, predstavlja istinski politički test za lidere EU, precizirao je Barozo, a EU ima u tom smislu historijsku odgovornost. Potom se zapitao da li EU čini sve što može kako bi se pomenute balkanske države integrirale u zajedničku evropsku obitelj ili je na djelu prihvatanje toga da Balkan ostane evropska crna rupa. Time je Barozo, dodajmo, potvrdio da su priče o svojevrsnom "cordon sanitare", kada su zemlje Zapadnog Balkana u pitanju više od glasina.
Ali, predsjednik Evropske komisije je baš s tim u svezi upozorio da bi u slučaju daljnjeg ili trajnog ostavljanja balkanskih zemalja izvan EU ovom regionu prijetila trajna nestabilnost. Balkanu bi prijetili novi ratovi, kao i teški problemi sa krijumčarima i trgovinom ljudima, upozorio je Barozo. Dodajmo ovomu da se ovakva explicitna zagovaranja za prijem balkanskih zemalja u obitelj evropskih naroda u okrilju EU još nisu čula od jednog predsjednika Komisije EU, što odmah izaziva pitanje motiva i pozadina Barozova istupa. Vjerojatni razlog zbog kojeg je Barozo potencirao da i zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi, što u Briselu, ali i u cijeloj zapadnoj Evropi, nije samorazumljiva stvar, jesu otpori daljnjem proširenju EU, odnosno pokušaji nekih evropskih političara da zaustave proširenje EU makar u ovom trenutku.
Barozo, ipak, ističe kako prije 2009. ne treba očekivati da će bilo koja država postati nova članica. On se nada da će do tada biti prevaziđena i ustavna kriza unutar Unije. On je, inače, od vlada 25 država članica zatražio da u predvečerje obilježavanja 50. godišnjice Rimskih ugovora odnosno osnutka ove organizacije, što se treba obilježiti marta 2007, potvrde privrženost ideji ujedinjene Evrope. Barozo je rekao da lideri evropskih država moraju sebe vidjeti i kao evropske političare, te da evropska integracija ne može biti stvar kojom se bave samo Evropska komisija i Evropski parlament.

Hrvatska iskoristila 97 odsto pomoći EU

Zagreb - Hrvatska je iz fondova i programa pomoći EU povukla ukupno 261 milion evra i iskoristila čak 97 odsto odobrenih sredstava, čime je pretekla sve zemlje u tranziciji u procesu integracija sa EU. Prosek iskorišćenosti EU fondova ostalih tranzicionih zemalja je samo šezdesetak odsto, naveli su hrvatski mediji. Iskorišćenost sredstava za projekte u okviru programa Kards (CARDS) za 2001. i 2002. bila je između 97 i 99 odsto, odnosno sredstva su gotovo potpuno iskorišćena. Projekti iz programa Kards za 2003. i 2004. godinu sprovode se do 31. decembra 2008, dok projekti iz programa Far (Phare), ISPA i SAPARD još nisu započeti.

Ostale vestiArhiva