Prema podacima Centra za prava manjina, oni nemaju nikakva lična dokumenta, pa za državnu administraciju oni praktično ne postoje. Pošto žive u divljim naseljima koja nemaju adresu, ne mogu da prijave mesto prebivališta, a samim tim ni da izvade ličnu kartu. Zbog toga ne mogu da ostvare ni pravo na školovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.

Najčešće se radi o raseljenima sa Kosova, a za raseljeničku legitimaciju Komesarijat za izbeglice traži prijavu boravka kod stanodavca.

Jedan broj Roma se snašao prijavljivanjem kod prijatelja ili rođaka. Međutim, ni to nije moguće dok se na uvid ne dostave dokumenta sa područja Kosova, što dodatno otežava prijavljivanje. 24-godišnja Sevdija Hasari pobegla je 1999. godine iz Prištine i bez stvari došla u Beograd, u kome nije nikog poznavala. Nužda je naterala da nov život počne u nehigijenskom naselju kod Starog sajmišta.

Međutim, osnovni problem sa kojim se i dalje bori je taj što nema nikakva dokumenta, pa ni sinovi, koje je u međuvremenu rodila, nisu upisani u knjigu rođenih.

"Nisam ja prijavljena, ne mogu da prijavim ni njega. Nemam dokumenta, ne mogu da vodim dete kod lekara, treba da platim pregled, neće da me prime. Ne mogu da se zaposlim, nemam dokumenta, bez dokumenata ništa", kaže ona.

Porodica Sevdije Hasari samo je jedna od romskih porodica koje se uglavnom suočavaju sa istim problemima.

"Uopšte kod lekara ne idemo, kupimo lek i pijemo ga, a kod lekara ne možemo bez dokumenata. Traže pare za pregled, a odakle? Jedva skupljamo za hleb. Socijalna zaštita? Ništa ne uzimamo, ni socijalu, ni ništa", kaže ona.

Prema rečima Tonija Bislinija iz Centra za prava manjina, u Beogradu već raste cela jedna generacija čije rođenje u knjigama nije zavedeno.

"To su osobe koje nemaju nikakav dokument, a već imaju i decu koja su rođena u Beogradu, ne mogu samim tim ni deca da ostvare pravo i ne mogu da budu upisana u knjige", objašnjava on.

Za rešenje problema ličnih dokumenata, koje se ne nazire, neophodna je veća saradnja državnih institucija i nevladinih organizacija.

Do tada, ta socijalno najugroženija manjina ostaće van sistema i bez mogućnosti za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.

Ostale vestiArhiva